BiH u društvu velikih, ne po ekonomiji već bacanju hrane – koliko tona sa tanjira završi na deponiji

Prema najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, godišnje se u svijetu baci oko 1,05 milijardi tona hrane, što čini oko 19 posto ukupne globalne proizvodnje hrane. Istovremeno, 783 miliona ljudi širom svijeta pati od hronične gladi, što ovu situaciju čini posebno alarmantnom. Iako postoje zemlje koje prednjače u bacanju hrane, poput naprimjer najrazvijenijih zemalja; SAD, EU i Kine, rasipanje hrane dostiglo je ogromne razmjere širom planete s velikim dijelom proizvedene hrane koja se potom baca. Istraživanja pokazuju da su domaćinstva najveći generator otpada, ali značajne količine hrane se bacaju i u sektorima trgovine, ugostiteljstva i prehrambene industrije.

Kao da napunite 4.000 olimpijskih bazena

Sa populacijom od preko 67 miliona, WWF (World Wide Fund for Nature, jedna od najvećih i najpoznatijih svjetskih organizacija za zaštitu prirode), je izvijestila da Velika Britanija proizvodi 9,5 miliona tona otpada hrane godišnje. Slikovito prikazano to izgleda da ova zemlja proizvodi nevjerovatnih 9,5 miliona tona otpada hrane godišnje kako bi napunila 4.000 olimpijskih bazena.

Domaćinstva su odgovorna za 70 posto otpada hrane u Velikoj Britaniji, a svaka osoba u domaćinstvu baca oko 70 kilograma godišnje.

Od hrane koja se godišnje baci, 4,5 miliona tona je i dalje jestivo. U godišnjoj statistici otpada hrane, sektor ugostiteljstva čini 920.000 tona, a ukupni otpad hrane u Velikoj Britaniji mogao bi nahraniti više od 30 miliona ljudi godišnje.

Situacija u Bosni i Hercegovini nije ništa bolja. Još prije nekoliko godina objavljeni podaci na stranici UNDP-a pokazali su da se procjenjuje kako gotovo 500 tona otpada od hrane u našoj zemlji završi svaki dan na deponiji. U Kantonu Sarajevo više od 12 posto dnevnog odlaganja otpada na deponiji sastoji se od odbačene hrane. Posljedice ovakve prakse su višestruke, od finansijskih gubitaka i uticaja na zdravlje ljudi, do ozbiljnih uticaja na životnu sredinu.

Raznovrsni izvori bacanja hrane

Kada govorimo o bacanju hrane, većina vjerovatno zamišlja da je riječ samo o hrani koju bacimo nakon kuhanja, koja se ne zamrzava, bacanje kvarljive hrane jer se pokvarila ili nepojedenu hranu sa naših stolova u finim restoranima. Međutim, izvori bacanja hrane su daleko raznovrsniji od ovoga. Otpad od hrane uključuje izgubljenu ili odbačenu hranu u svim fazama prehrambenog sistema – uključujući nejedenje ostataka, doniranje jestive hrane bankama hrane i bacanje jestivih ostataka hrane koji se mogu koristiti kao zalihe.

Bačena i izgubljena hrana čini deset posto svih emisija stakleničkih plinova. 30 posto proizvedene hrane (1,3 milijarde tona) se gubi ili baca na globalnom nivou.

Cilj UN-a je do 2030. godine prepoloviti globalno bacanje hrane, ali napredak varira od zemlje do zemlje.

Plan UN-a do 2030. godine

Neka od poslovnih rješenja za smanjenje bacanja hrane ogledaju se u potrebi osmišljavanja pametnijih rješenja u praćenju zaliha, zatim planiranju menija – što se manje pripremi manje su vjerovatnoće da će se višak baciti, nošenje hrane kući iz resorana, a ne da je rasipaju, doniranje hrane, a tamo gdje se ona ne može donirati uvijek (barem u razvijenim zemljama) postoji mogućnost korištenja usluge za kompostiranje ili recikliranje. Hrana se često može reciklirati u đubrivo, naprimjer, što doprinosi održivoj energiji i poljoprivredi na dugi rok.

No, neke zemlje pokušale su donijeti i strožije zakone za rješavanje pitanja odlaganja otpada hrane  i njegovog utjecaja na okoliš. Počevši od 2025. godine, ovi propisi će transformisati način na koji kompanije upravljaju svojim otpadom, naglašavajući održivost i usklađenost. Kalifornija je tzv. Kalifornijskim senatskim zakonom 1383 postavila cilj da smanji odlaganje organskog otpada za 75 posto i povrati 20 posto jestive hrane. Od preduzeća se traži da usvoje održive prakse za odlaganje otpada od hrane, uključujući doniranje viška jestive hrane i korištenje sistema kao što je aerobna probava za preradu organskog otpada.

Kanada planira uvesti zabranu odlaganja organskog otpada na deponije ili spalionice prema Zakonu o zaštiti okoliša. Zakon je izrađen 2012. godine i rigorozno će se primjenjivati ​​od januara 2025. do 2027. godine.

Švedska će do 2025. zahtijevati usklađenost cijele zemlje sa propisima o recikliranju otpada od hrane kako bi smanjila otpad hrane po glavi stanovnika za 20 posto. Ovaj cilj postići će pretvaranjem otpada od hrane u biogorivo i đubrivo kroz tehnologije kao što je aerobna probava.

Forbes

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!