PROCENTI BEZ ODGOVORA: Zašto javni sažetak o radu sudova ne govori o blagim kaznama, sporazumima i političkoj korupciji?

Javni sažetak analize provođenja programa rada predsjednika sudova, koji je objavio VSTV BiH, na prvi pogled djeluje kao ozbiljan presjek stanja u pravosuđu. Međutim, kada se pažljivo pročita, postaje jasno da taj dokument uopšte ne mjeri ono što građane najviše zanima. Njegov fokus nije na presudama, kaznenoj politici, sporazumima o priznanju krivice, oduzimanju imovine, niti na ishodima predmeta protiv politički moćnih optuženih. Sam dokument i prateća objava VSTV-a pokazuju da je riječ o analizi programa rada predsjednika sudova, odnosno o tome koliko su planirani ciljevi ostvareni, koliko su bili jasno definisani i da li su bili mjerljivi. vstv.pravosudje.ba

Zato visoki procenti iz tog sažetka ne znače automatski i visok kvalitet pravde. Oni govore prije svega o upravljačkom i planskom okviru: o efikasnosti, realizaciji planova, transparentnosti i ispunjavanju programskih zadataka koje su predsjednici sudova sami postavili kada su konkurisali za funkciju. Ono što izostaje jesu odgovori na najvažnija javna pitanja: kakve se kazne izriču, koliko je uslovnih osuda, koliko se često zaključuju sporazumi, koliko se imovine oduzima i kako završavaju predmeti korupcije koji se tiču nosilaca vlasti. Upravo zato ovakav dokument može da pokaže administrativnu uspješnost, ali ne i stvarnu sliku pravde koju građani osjećaju na kraju postupka. vstv.pravosudje.ba

Da ta pitanja nisu sporedna, nego suštinska, potvrđuju i međunarodni izvještaji. Evropska komisija je u Izvještaju za Bosnu i Hercegovinu za 2024. navela da su selektivno i netransparentno pravosudno postupanje u korupcionim predmetima od javnog značaja razlog za ozbiljnu zabrinutost. U istom izvještaju stoji da je učinak u borbi protiv korupcije, uključujući visoku korupciju, i dalje slab, te da broj pravosnažnih osuđujućih presuda u visokim predmetima ostaje veoma nizak. Evropska komisija upozorava i na političke pritiske, pravne greške, zloupotrebe procedura i sporne sudske odluke u pojedinim visokoprofilnim slučajevima.

Sličan problem prepoznaje i OSCE. Misija OSCE-a u BiH saopštila je da je, na osnovu praćenja 55 predmeta organizovanog kriminala i korupcije kroz više od 900 ročišta od jula 2021. do marta 2024, utvrdila potrebu za boljom transparentnošću, većom efikasnošću i ozbiljnijim korištenjem mehanizama oduzimanja imovine. U pratećem factsheetu navodi se i posebno osjetljiv podatak o kaznenoj politici: 44 odsto optuženih u praćenim predmetima dobilo je uslovnu osudu, a 38 odsto kaznu od 12 mjeseci ili manje. U istom dokumentu OSCE traži srazmjernije i bolje obrazložene kazne, kao i stratešku, a ne rutinsku upotrebu sporazuma o priznanju krivice. bih.osce.org

Upravo tu leži najveći problem javnog sažetka VSTV-a: on ne odgovara na pitanje da li je pravosuđe strogo, pravedno i jednako prema svima, nego samo da li su predsjednici sudova ostvarili vlastite programske ciljeve. To nije beznačajno, ali nije ni dovoljno. Građani nemaju razloga da budu impresionirani samim procentima ako uz te procente ne dobiju i podatke o tome kako završavaju predmeti korupcije, koliko je blagih kazni, koliko ima nagodbi, koliko je imovine trajno oduzeto i koliko predmeta protiv moćnih aktera završava stvarnom sankcijom. vstv.pravosudje.ba

Zato bi sljedeći korak morao biti mnogo ozbiljniji i sadržajniji javni izvještaj: analiza presuda, analiza kaznene politike, pregled sporazuma o priznanju krivice, pregled oduzimanja imovinske koristi i posebno praćenje ishoda predmeta visoke korupcije. Tek tada bi javnost mogla da uporedi ono što sudovi prikazuju kao uspješnost sa onim što građani vide kao pravdu. Pitanja eventualne disciplinske odgovornosti sudija i predsjednika sudova, uostalom, ni ne pripadaju ovom sažetku, nego posebnom sistemu nadzora kroz disciplinske mehanizme VSTV-a i Ureda disciplinskog tužioca. udt.pravosudje.ba

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.