Ni vrijeme komunizma, ni moderne tehnologije, ali ni virus korona nisu prekinuli tradiciju paljenja lila, običaj koji se praktikuje veče prije pravoslavnog praznika Svetih apostola Petra i Pavla, pa su se tako mještani prigradskog naselja Lipac okupili i zapalili desetine lila.
"To je bio doživljaj kao i sada. Vraćam se u mladost, vraćam se u djetinjstvo. Sa ocem smo išli u šumu, gulili trešnju i onda se to ranije pripremalo, od divlje trešnje se radilo. Prije nije bilo ovakvo okupljanje, Lipac ima sedam zaselaka i otprilike u svakom zaseoku smo imali neki svoj proplanak, gdje smo palili lile. I onda je to bio takmičarski duh između nas, da se vidi sa tih proplanaka da se te lile pale", prisjetio se Goran Ristić.
Lila se pravi od osušene kore divlje trešnje, a zašto baš od nje, objasnio nam je Dragomir Jošić.
"Zato što najbolje i duže gori", kaže on.
Na pitanje da li se sjeća kada je prvi put palio lile i je li bio tada taj običaj, odgovara:
"Bilo je i tada, mada je to u onom sistemu jedno vrijeme izumrlo, ponovo je zaživila ta tradicija sada. Oguli se kora, pa se suši, pa onda na štap veže se žicom i to je najjednostavnije, još se dosuši, i to je to. To na trešnju ne ostavlja posljedice zato što se samo prvi sloj skida, ima još jedan sloj, zaštitni", pojasnio je Jošić.
Pravljanje lila učio je od oca, sada lile priprema za unuke, a brojni dječaci i djevojčice su lile dobili upravo od svojih djedova.
"Ja od malih nogu pamtim da se ovdje organizuju ove tradicionalne petrovdanske mašale ili poznatije kao lile, to su uvijek organizovali mladi u Lipcu, mijenjala su se mjesta, na različitim mjestima se to palilo. Po nekoj tradiciji to se palilo na nekim uzvišenjima da što više naroda vidi, da se skupi na tom mjestu", kaže Andrej Nikolić.
Trinaestogodišnji Đorđe Udovičić pohvalio se svojom lilom koju je, kaže, sam napravio.
"Uzmemo nož i onda rasiječemo koru i to ostavimo nekoliko dana da se suši. Uzmemo jedan štap na kojem će to da bude, rasiječemo ga i onda to nanižemo i svežemo žicom", ispričao je Đorđe.
Paljenje lila nije karakteristično samo za dobojski kraj, isti običaj praktikuju i u drugim dijelovima RS, a nekada paganski običaj je hristijanizovan i često se praktikuje u crkvenim dvorištima.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske
Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!
