Bez značajnijeg napretka u otvorenosti institucija izvršne i zakonodavne vlasti u BiH tokom 2022. godine

Regionalni indeks otvorenosti već sedam godina mjeri koliko su institucije izvršne i zakonodavne vlasti otvorene prema građanima/kama i društvu na osnovu četiri principa – transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost – unutar kojih se nalaze indikatori koji mjere dostupnost dokumenata na zvaničnim web stranicama institucija, kao i format u kojem su ti dokumenti objavljeni.

Istraživanje za 2022. godinu kada je u pitanju izvršna vlast provodilo se u četiri zemlje regiona - Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji - dok je istraživanje za zakonodavnu vlast obuhvatilo i Hrvatsku i Sloveniju.

Otvorenost zakonodavne vlasti u BiH

Nalazi našeg istraživanja za 2022. godinu jasno ukazuju na to da iako postoji određeni nivo otvorenosti, zakonodavne institucije uglavnom stagniraju i nedostaje im neophodna inicijativa za povećanje njihove transparentnosti i efikasnosti. Ostaje evidentno nekoliko pitanja, kao što su strateški pristup poboljšanju njihove otvorenosti, nedostatak pravilnog planiranja i izvještavanja o njihovom radu, neadekvatno otvorene sjednice skupštinskih radnih tijela, nedovoljno razvijene antikorupcijske mjere, koje su imale ograničen ili nikakav napredak, i nedovoljno dobro implementiranje mehanizama nadzora.

Kada je u pitanju BiH, proteklih godina uočeno je da svim parlamentarnim institucijama obuhvaćenim istraživanjem nedostaju formalno utvrđene smjernice za otvorenost i transparentnost. Osim toga, nijedna parlamentarna institucija nije dio Partnerstva za otvorenu vlast niti je bilo pokušaja da se pridruži inicijativi.

Kao i u dosadašnjim istraživanjima, s obzirom na specifičnost uređenja Bosne i Hercegovine, istraživanjem za 2022. godinu obuhvaćeni su parlamenti na državnom, ali i entitetskim nivoima, te se istraživala otvorenost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, odnosno njena dva doma (Predstavničkog doma PSBiH i Doma naroda PSBiH), otvorenost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i njegova dva doma (Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Doma naroda Parlamenta FBiH), kao i otvorenost Narodne skupštine Republike Srpske.

Bosna i Hercegovina se i ovog puta nalazi na predzadnjem mjestu s gotovo identičnim rezultatom kao i u istraživanju za prethodnu godinu, te otvorenost ovog puta iznosi 46,18% i ovaj je rezultat lošiji za 0,07% u odnosu na prethodnu godinu.

Najotvoreniji  parlament  u  BiH  je  kao  i  prethodnih  godina  državni  Parlament,  odnosno  Parlamentarna  skupština  BiH,  s  prosječnim  rezultatom  otvorenosti  od  56,98%,  gdje  je  Predstavnički dom PSBiH nešto otvoreniji s rezultatom od oko 57%, dok je Dom naroda PSBiH zadovoljio 56% indikatora. U oba slučaja došlo je do blagog pada od nekoliko procenata u odnosu na prethodnu godinu, kada je, pak, došlo do rasta od oko 8%. Zatim  slijedi  Narodna  skupština  Republike  Srpske  sa  42,37%  zadovoljenih  indikatora  te  Parlament Federacije Bosne i Hercegovine s prosjekom otvorenosti od 37,29%, od čega je  federalni  Dom  naroda  zadovoljio  41,07%  indikatora,  a  Predstavnički  dom  federalnog  Parlamenta 33,53% indikatora.

Analiza “Otvorenost zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu” dostupna je na ovom LINKU.

Otvorenost izvršne vlasti u BiH

Iako se sve države regiona deklarativno zalažu za unapređenje otvorenosti i transparentnosti, odnosno veću dostupnost informacija o radu organa javne vlasti, participaciju građana/ki, digitalizaciju i unapređenje pristupa uslugama, u realnosti se malo toga radi da javnost može da razumije i kontroliše rad vlasti, na što ukazuju i rezultati za 2022. godinu kada su u pitanju organi izvršne vlasti. Paralelno s tim, države regiona najavljuju digitalizaciju uprave i lakši pristup usluga građanima/kama. Monitoring koji svake godine provodimo pokazuje da BiH nije ostvarila napredak u izradi i implementaciji politika otvorenosti.

Rezultati monitoringa pokazuju da vlade u državama regiona nisu ostvarile značajan napredak u pogledu proaktivne transparentnosti i otvorenosti prema građanima/kama. Podaci pokazuju da su u 2022. godini najbolje rezultate, kada su u pitanju vlade, ostvarili Vlada Sjeverne Makedonije (79,14%) i Vijeće ministara BiH (73,31%), međutim, obje institucije imaju nekoliko procenata manje u odnosu na mjerenje iz 2021. godine.

Zajednički rezultat otvorenosti izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini (VMBiH, Vlada FBiH i Vlada RS) za 2022. godinu iznosi 49,69%, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2021. godinu, kada je rezultat otvorenosti izvršne vlasti u BiH iznosio 49,85%.

Stoga, u poređenju s drugim državama u regionu, izvršna vlast Bosne i Hercegovine nalazi se na trećem mjestu, nakon Sjeverne Makedonije i Crne Gore, te ispred Srbije. I dok je Vlada Republike Srpske unaprijedila rezultat u odnosu na prethodnu godinu (sa 35,85% na 38,2%), slabije rezultate u 2022. godini imali su Vijeće ministara BiH  (sa 75,54% na 73,31%) i Vlada Federacije BiH (sa 38,17% na 37,57%). Kada je riječ o ministarstvima, najbolje rezultate u prosjeku ostvaruju ministarstva Sjeverne Makedonije sa 61,58% ispunjenosti indikatora otvorenosti, dok rezultat otvorenosti ministarstava iz BiH za 2022. godinu iznosi 37,40%, što predstavlja pad od oko 1% u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabilježen blagi rast.

U  okviru  istraživanja u BiH prati se 41  ministarstvo, od  čega  je  devet  na  državnom,  a  po  16  na entitetskom nivou – u FBiH i RS.

Najbolje rangirano ministarstvo je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, koje zadovoljava oko 75% indikatora, a zatim slijedi Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine sa 66% zadovoljenih indikatora, Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine sa 65,5% i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine sa 60%. Kada su u pitanju entitetska ministarstva (FBiH i RS), tek jedno ministarstvo – Federalno ministarstvo rada i socijalne politike – ispunjava  nešto  više  od  50%  indikatora,  dok  je  31  preostalo  ministarstvo  u  Federaciji  BiH  i  RS  ne  zadovoljava  ni  polovinu  indikatora.

Uzorak za istraživanje otvorenosti organa uprave u BiH za 2022. godinu obuhvatio je 49 nasumičnih organa uprave, čiji je rezultat iznosio 38,27%, što predstavlja pad od oko 12%. Ipak, vrijedi istaći da Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH zadovoljava oko 88% postavljenih indikatora i ostvaruje najbolji rezultat u Bosni i Hercegovini i ovog puta, a treća je najotvorenija institucija u regiji, što je primjer dobre prakse kada su u pitanju otvorenost i transparentnost institucija ka građanima/kama.

Analiza “Otvorenost izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu” dostupna je na ovom LINKU.

Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja. Oni su dalje razrađeni kroz posebne kvantitativne i kvalitativne indikatore koji se ocjenjuju na osnovu dostupnosti informacija na službenim internet-stranicama institucija, kvaliteta pravnog okvira za pojedinačna pitanja, drugih izvora javnog informisanja te zahtjeva za slobodan pristup informacijama i upitnika koji su  proslijeđeni institucijama. Mjerenje je provedeno od marta do maja 2023.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!