KO JE ODGOVORAN? Hijerarhija nezakonite odluke i moguće krivične posljedice u Doboju

Odluka Ustavnog suda Republike Srpske u predmetu U-30/24, kojom je izmjena i dopuna dijela Regulacionog plana "Centar" Doboj – blok 6 proglašena neustavnom i nezakonitom, otvorila je ne samo pitanje odgovornosti, već i potencijalnih krivičnih posljedica po aktere koji su je omogućili.

Sud je utvrdio da je cijeli postupak sproveden suprotno Zakonu o uređenju prostora i građenju, uz kršenje osnovnih principa zakonitosti, javnosti i institucionalne procedure. Time je stvoren pravni osnov za ispitivanje službene i političke odgovornosti svih učesnika u lancu odlučivanja.

Ko sve snosi odgovornost po hijerarhiji vlasti u Doboju?

1. Gradska skupština Doboja – kao organ koji je donio osporenu odluku, direktno je odgovorna za njeno usvajanje. Svi odbornici koji su glasali za odluku uprkos jasnim upozorenjima o nezakonitosti, snose političku i eventualno pravnu odgovornost.

2. Gradonačelnik i gradska uprava – kao predlagači i izvršioci odluke, gradski organi izvršne vlasti imali su zadatak da provjere zakonitost svih dokumenata. Ignorisanje zakonskih obaveza predstavlja osnov za disciplinarnu i krivičnu odgovornost, naročito ukoliko je namjerno prekršen redoslijed donošenja planskih akata.

3. Odjeljenje za prostorno uređenje – nosilac izrade i pripreme plana dužan je bio da ispoštuje javne rasprave, razmotri primjedbe građana i dostavi relevantna mišljenja. Namjerno zaobilaženje ovih obaveza predstavlja povredu službene dužnosti.

4. Komisija za prostorno uređenje – nije dostavila mišljenje o predmetnoj odluci, iako je to bila zakonska obaveza. Njeno ćutanje omogućilo je da se pravni proces sprovede bez stručnog uvida.

5. Republički urbanističko-građevinski inspektorat – morao je po službenoj dužnosti reagovati ranije. Njihova pasivnost otvara pitanje odgovornosti za nepostupanje.

Krivična odgovornost – postoji li osnov?

Prema Zakonu o krivičnom postupku RS, moguće je postojanje više krivičnih djela, uključujući:

• Zloupotrebu službenog položaja,

• Povredu ravnopravnosti građana,

• Nesavjestan rad u službi,

• Sprečavanje javnosti u radu organa,

• Nezakonito izdavanje građevinske dozvole.

Ova krivična djela ne zastarijevaju brzo i mogu se procesuirati ukoliko tužilaštvo prepozna interes i prikupljene dokaze.

Sudbina novoizgrađenog objekta

Objekat izgrađen na mjestu nekadašnje zgrade Administrativnog centra sagrađen je na osnovu neustavne odluke. Pravne posljedice mogu uključivati:

• Poništenje građevinske dozvole,

• Pokretanje postupka za uklanjanje objekta,

• Naknadu štete gradu,

• Pokretanje postupka za vraćanje zemljišta u javnu funkciju.

Centar za humanu politiku već je najavio nove pravne inicijative i traži da se nakon ove presude identifikuju svi odgovorni i da se pokrene proces lične i institucionalne odgovornosti.

Ako se to ne desi, ostaje poruka da je u Republici Srpskoj moguće rušiti javne institucije, graditi mimo zakona i ostati nekažnjen – sve dok si dio sistema.

Vrijeme je da zakon važi za sve – bez izuzetaka.

Navedene tvrdnje predstavljaju mišljenje autora i poziv na dalju istragu nadležnih institucija, a ne utvrđivanje pravne odgovornosti pojedinaca ili grupa.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!