Na donatorskoj konferenciji u Briselu 2014. godine milijarda i po evra obećana je za pomoć Srbiji i BiH nakon poplava. U Sarajevu danas analiza - koliko novca smo dobili i na šta je potrošen, prenosi N1.
Maja 2014. godine nezapamćene poplave pogodile su BiH, Srbiju i Hrvatsku. Vodene bujice zatekle su djecu u vrtićima, građane na ulicama, radnike u preduzećima. Prepolovljene ili zatrpane kuće, čamci na ulicama, evakuacije helikopterima. Takve slike gledali smo danima. Više od milion ljudi bilo je pogođeno samo u našoj zemlji.
Iza sebe voda je ostavila nesagledive posljedice.
Procijenjena je šteta od četiri milijarde maraka. Svijet je želio pomoći. Već u julu na zajedničkoj donatorskoj konferenciji za Srbiju i BiH prikupljena je milijarda i po eura. Nakon više od godine pitanje - na šta je novac potrošen.
"Najviše na infrastrukturu, objekte... samo je prvi dio potrošen", kazala je Semiha Borovac, ministar BiH za ljudska prva i izbjeglice.
A potrošeno je 210 miliona evra od obećanih oko 810 miliona. Napominjemo, manji dio su bespovratna sredstva - 138 miliona. Ostatak od 670 miliona je u formi kredita. Predstavnici EU kažu bilo je pokušaja zloupotreba - ali spriječene su.
"Bilo je aplikacija, da se popravi nečija kuća za koju se ispostavilo da nije oštećena u poplavama već da je nečija vikendica. Mislim da smo imali dobar sistem jer smo to uočili i spriječili", komentarisao je Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
"Umanjenje rizika od elementarnih nepogoda - to je ono što je veoma važno. Razvoj je moguć samo ako se prije svega razumiju zatim umanje rizici te ako se pripremi za takve okolnosti", mišljenja je Sezin Sinanoglu, coordinator UN-a u BiH.
U susjednoj Srbiji već rade na konkretnim projektima.
"Ne smijemo dopustiti da se ponovi 2014. godina. Mi danas jesmo bezbjedniji, ali nismo bezbjedni. Izloženi smo novim rizicima, ne samo od poplava", rekao je Petar Blagojević, direktor Kancelarije za obnovu i pomoć poplavljenih područja.
2014. je bila godina obnove, ove i narednih godina fokus mora biti na upravljanju rizikom od elementarnih nepogoda.
