Fond penzijsko-invalidskog osiguranja u budućnosti biće manje opterećen. Budući penzioneri imaće bolji standard nego ovi prije njih. Sve su to prednosti osnivanja dobrovoljnog penzijskog fonda, ali da li je sve onako kako se čini?
Štednja za starost i prilika za bolji standard u starim danima. Upravo je to, između ostalog, bila potreba osnivanja dobrovoljnog penzijskog fonda. Iako je u Srpskoj taj projekat konačno živ, građani o njemu i ne znaju mnogo.
Već na samom otvaranju memorandum sa dobrovoljnim penzijskim fondom potpisalo je osam preduzeća. Među njima i "Lanako”. Za sada su tek, kažu, ušli u pregovore, a u narednom periodu slijedi formiranje penzijskog plana.
- Taj period će da bude gotov naredne godine, u skladu sa razgovorima sa svim našim zaposlenima u cilju, kako bi radnici imali veliki benefit - kaže Ana Lojić, portparolka kompanije Lanako.
Upravo dobrovoljni penzijski fond za poslodavca je jedan od najboljih načina stimulacije radnika i sticanja statusa poželjnog poslodavca. Za radnika je to dodatna sigurnost.
- Minimalna uplata je 10 maraka mjesečno. Do 100 maraka postoje poreske olakšice, ali nema gornjeg limita što se tiče mjesečnih i godišnjih uplata. One su uglavnom mjesečne, ali mogu biti i drugom dinamikom, napominje Gordana Drobnjak, izvršna direktorka Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom.
Uplaćeni iznos ne može se dići prije 53 godine i bez bar pet godina kontinuiranih uplata. Konačan iznos dobrovoljno uplaćivane penzije zavisiće od prikupljenog iznosa i dogovorenog roka isplate.
Ako poslodavac ne želi u Fond mogu uplaćivati sindikati, udruženja, ali i pojedinci. Oni koji misle o trećoj životnoj dobi sada imaju mnogo više mogućnosti. Ipak, da li pojava privatnog fonda ugrožava javni?{youtube}ksHtFWbc03Q|500|400|{/youtube}
Fond PIO ne očekuje bilo kakve gubitke po pitanju naplate doprinosa, jer su svi uplatioci doprinosa za svoje zaposlene u obavezi, plaćati doprinos za PIO po stopi koja trenutno iznosi 18,5%, i najniža je u regionu.
Uprkos svestranoj podršci, povoljnostima i velikom optimizmu, dobrovoljni penzijski fondovi u zemljama regije nisu doživjeli očekivano brz rast. Rizik, kažu ekonomisti, postoji i kod nas, kao i u Evropi.
- Moja neka procjena je, ako ovaj fond i drugi koji budu osnovani prežive neke prve dječije bolesti u tri godine naredne, mislim da svaki fond koji opstane tri godine da će produžiti svoje djelovanje, Tporučuke Goran Radivojac, Ekonomski fakultet Univerziteta u Banjaluci.
Specifičnost dobrovoljnih penzijskih fondova je to što za razliku od klasične štednje, fondovi prikupljeni novac investiraju. Rast prihoda od investicija odraziće se i na iznos penzije. U slučaju da propadnu -imaju obavezu da uplaćeni novac korisniku u potpunosti vrate. U slučaju smrti dodatnu penziju dobiće nasljednici.
