JAHIĆ: Cijene energenata se neće stabilizirati, bh. ekonomija će znatno usporiti

Prognoza Evropske komisije za posljednja tri mjeseca 2022. godine, objavljena 11. novembra, predviđa pad proizvodnje, odnosno BDP-a i slabljenja kupovne moći stanovništva do kraja ove i u prvim mjesecima naredne godine. Visoke cijene energenata, rast kamatnih stopa, visoki i stalno rastući troškovi rezultirat će "ulaskom zemalja članica EU i eurozone u recesiju u posljednjem kvartalu 2022. godine".

Kada je riječ o ostalim pokazateljima, prema prognozi Evropske komisije, za sada se očekuje negativan rast u 2023. godini u Njemačkoj, Latviji i Švedskoj. Komisija je također revidirala i povećala svoje prognoze za inflaciju u zemljama EU i eurozone, ali i stope nezaposlenosti za oba područja. U konačnici, Evropska komisija dala je i prognozu za 2024. godinu, za koju predviđa rast od 1,5 posto u eurozoni i 1,6 posto u zemljama EU.

Najveći pritisak na slabljenje kupovne moći stanovništva i na pad proizvodnje ima energetska kriza, odnosno neizvjesnost povezana sa snabdijevanjem energentima. Očekuje se da će energetska kriza u kombinaciji s visokim kamatnim stopama (ECB je tokom 2022. godine tri puta povećavala referentne kamatne stope), inflacijom i usporavanjem globalne trgovine (trgovinske razmjene) proizvesti najlošiji rezultat u Njemačkoj, najvećoj i najznačajnijoj evropskoj ekonomiji, ali ujedno i najovisnijoj o ruskom prirodnom plinu.

Šta smo mogli vidjeti do sada?

Globalno posmatrano, većina zemalja pokušava savladati ove probleme koristeći kombinaciju (policy mix) restriktivne monetarne politike kroz podizanje referentnih kamatnih stopa i prilično labave fiskalne politike koja sama po sebi stimuliše inflaciju, ali ima za cilj zadržavanje dostignutog nivoa proizvodnje i očuvanje radnih mjesta.

Negativni efekti ove krize mogli bi se donekle ublažiti ukoliko zemlje EU budu imale sveobuhvatan i jedinstven pristup rješavanju ekonomske i energetske krize te ako počnu rješavati veliki problem državnog duga i deficita u zemljama poput Italije, Španije i Portugala. S druge strane, njemačko liderstvo u EU je u krizi, što je dovelo do toga da je, nakon značajnog perioda potrošenog na rješavanje mnogih unutrašnjih i vanjskih izazova EU, Njemačka postala njen veliki problem.

Stoga je ekonomski i društveno veoma izazovan period pred nama. Naime, sada je već izgledno da se cijene energenata neće stabilizirati, što će sigurno proizvesti značajne probleme s obzirom na to da ulazimo u zimski period. Prijetnja eventualnog potpunog prekida isporuke ruskog plina dodatno povećava osjećaj neizvjesnosti i komplikuje proces kreiranja politika i donošenja odluka.

Kombinacija politika

Za BiH ekonomiju posebno je bitno kakve su prognoze za naše najznačajnije trgovinske partnere, poput Njemačke i drugih zemalja EU. Visok stepen zavisnosti o inostranim tržištima te struktura izvoza (izvoz pretežno primarnih proizvoda) dovode do brzog "prelijevanja" negativnih efekata, smanjenja potražnje za BiH izvozom i dr. Međutim, čak i ukoliko ne dođe do novih većih šokova, očekuje se znatno usporavanje bh. ekonomije tokom 2023. godine. Sličan obrazac prognoza vidimo i za zemlje regije.

Ključni problem BiH ekonomije jeste već godinama usporen ekonomski rast, spora tranzicija i transformacija ekonomije, te značajni strukturni problemi. Našu privredu karakterišu nizak tehnološki razvoj i ozbiljni tržišni propusti u industrijskoj strukturi bez stvaranja značajne dodatne vrijednosti. U zemlji koja je u tranziciji godinama izostaju značajnije reforme. Mjere podrške tokom pandemije bile su također zakasnjele i u svojoj osnovi nedovoljne, odnosno niske u odnosu na stvarne potrebe.

Ni tokom trenutnog perioda rastućih troškova ne vidimo mjere usmjerene ka privredi. U suštini, poremećaji koje imamo na strani ponude zahtijevaju politike usmjerene ka realnom sektoru, proizvodnji, radu i jako bitno - energentima. U kontekstu energetske krize i rastućih troškova, neophodno je djelovati i politikom socijalne zaštite te specifičnim programima kako bi se povećao realni dohodak socijalno ugroženim kategorijama.

Inače, svijet, i ekonomski i politički, prolazi kroz značajne promjene. Klimatske promjene, energetska kriza, inflacija, pandemija Covid-19, rat u Ukrajini, samo su neki od izazova savremene ekonomske politike i odlučivanja u ovim neizvjesnim vremenima, što znatno utječe i na bosanskohercegovačku, ionako slabu ekonomiju.

Hatidža Jahić profesorica je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!