MINIMALAC U SRPSKOJ: Koliko će ljudi imati koristi od povećanja?

Prema podacima Poreske uprave RS za septembar prošle godine, platu u iznosu do 801 KM primio je 74 851 zaposleni. Platu od 801 KM do 950 KM primilo je u septembru 45 160 ljudi.

Prema prijedlogu Saveza sindikata Republike Srpske i potom prijedlogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, minimalna plata u Republici Srpskoj bila bi 1 050 KM. Tada bi povećanje plate osjetilo još najmanje 12 429 ljudi koji primaju platu od 951 KM do 1 000 KM, te 11 673 ljudi koji primaju platu od 1 001 KM do 1 050 KM.

Prijedlog sindikata i prijedlog sindikata i prijedlog predsjednika entiteta nije usvojen. Za poslodavce i privrednu komoru problematična je i odluka o povećanju minimalca na 900 KM.

Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, tvrdi da je riječ o humorističnoj odluci kojoj će se građanke i građani smijati iduće godine. Poslovni sektor “preživjeće” ovu odluku – tvrdi Trivić – otpuštanjem, zatvaranjem ili povećanjem cijena.

“Loša poruka stranim investitorima” – zaključio je Trivić.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, tvrdi da vlada treba da donese odluku kojom će smanjiti minimalac.

“Vlada RS je donijela katastrofalnu odluku, jer je najniža plata od 900 KM neodrživa i nerealna” – rekao je Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Ćorić je pozvao vladu da odluku donese u što kraćem periodu.

Povećanje minimalca je pitanje osnovne egzistencije za 25, 49% zaposlenih u Republici Srpskoj. No, povećanje minimalca samo je vrh ledenog brijega u korpusu odluka kojim bi se morala i mogla omogućiti tranzicija ka održivoj egzistenciji. Prijedlog sindikata i prijedlog entitetskog predsjednika doveo bi do sljedeće potencijalne situacije: četvoročlanoj porodici u kojoj dvoje ljudi radi za minimalnu platu bilo bi potrebno još najmanje 448 KM da bi pokrili potrošačku korpu za svoju porodicu. Da bi četvoročlana porodica pokrila troškove prosječne potrošačke korpe bile bi potrebne dvije plate od 1 274 KM.

Razgovori o tranziciji ka održivoj budućnosti još uvijek nisu ni započeli. Ne samo zbog činjenice da minimalna plata nije povećanja do iznosa potrebnog za finansiranje potrošačke korpe, već i zbog činjenice da su pojedini troškovi u prosječnoj potrošačkoj korpi još uvijek procijenjeni kao manji od realnih. Na primjer, za troškove stanovanja i režija procjenjuje se tek nešto manje od 650 KM za četvoročlanu porodicu, što je više nego premija na tržištu nekretnina.

Da li će u narednoj godini biti otvoreno ijedno od pitanja kako državni sistem može omogućiti smanjenje ekonomske i socijalne nejednakosti? Na čekanju su brojna pitanja savremene političke ekonomije: progresivno oporezivanje, uvođenje različitih poreskih stopa, uvođenja minimalne zaštitne cijene rada prema kvalifikacionoj strukturi zaposlenih, pitanje entitetskih i državnih subvencija radništvu za otkup akcija u preduzećima realnog sektora, podrška holding zadrugama, kao i pitanja demokratičnosti vlasništva u preduzećima.

Budući da je riječ o pitanjima kojima bi pažnju trebale posvetiti stranke nominalne ljevice i nominalnog centra, i budući da su te stranke vladajuće u Bosni i Hercegovini, moguće je da ova pitanja budu ostavljena za predizbornu kampanju. Zvuči li to kao nemoguća misija?

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!