Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine uskoro bi mogle dobiti registre socijalnih davanja koji su, kako ističu stručnjaci, dobra stvar i dobar temelj za izradu socijalne karte, ali koji neće riješiti ključne probleme u sistemu socijalne zaštite, a to su bolji utrošak sredstava i borba protiv siromaštva, koja je najveći problem ovog društva.
"Registar je tehnička stvar koja ne rješava ključne probleme. On je dobar i potreban te može biti temelj za izradu socijalne karte i da se na određeni način isprati utrošak sredstava. Rađena su istraživanja koja su pokazala da socijalna pomoć ne ide onima kojima je potrebna. Recimo 50 odsto pomoći iz lokalnih zajednica daje se nesistemski i tamo gdje treba, već po odluci načelnika opštine", rekao je za "Nezavisne" Ljubo Lepir, profesor na Banjalučkom univerziteta, i bivši pomoćnik za socijalnu zaštitu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.
On ističe da je još 2012. godine rađeno na registru socijalnih davanja kroz jedan projekat i da je 2015. sve bilo spremno za njegovo uspostavljanje, ali da je onda stopirano iako je na nivou BiH na taj projekat potrošeno oko četiri miliona KM.
"Ključni problem, sada govorim o Republici Srpskoj, a tako je i u BiH, jeste siromaštvo. Mi smo jedina zemlja koja nije definisala šta je prag siromaštva i ne znamo koliko neko novca treba da ima mjesečno da ne bude siromašan i to treba da uradi Vlada Republike Srpske", istakao je Lepir.
Kada je riječ o samom registru, on će biti izrađen u okviru petogodišnjeg projekta, koji sa 10,9 miliona dolara finansira USAID, a koji se odnosi na podršku transparentnosti i smanjenju korupcije. Osim registra socijalnih davanja, projekat se odnosi i na e-potpise, e-građevinske dozvole, zatim pomoći inspekcijskim službama i Agenciji za javne nabavke BiH.
Registar socijalnih pomoći trebalo bi da sadrži informacije o stalnoj novčanoj pomoći, dodacima za njegu i pomoć od strane drugog lica, jednokratnoj novčanoj pomoći, zatim novčanoj naknadi za vrijeme čekanja na zaposlenje, smještaj u drugu porodicu i ustanove socijalne zaštite, kao i o vanrednom školovanju, subvencionisanju troškova grijanja, sahrana, ali i o zdravstvenoj zaštiti.
Milan Švraka, zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Narodne skupštine RS, kaže da, osim zakona, koji je temelj u Republici Srpskoj, nema dovoljno informacija o socijalnim davanjima koja se isplaćuju po različitim kriterijumima i na različitim nivoima.
"Važno je postojanje registra kako bi se vidjelo prije svega koliko je to pravedno i korektno raspoređeno i kako bi se na kvalitetniji način upravljalo tim davanjima. U situaciji smo da je veliki broj ljudi u stanju socijalne potrebe i sa tog aspekta registar bi bio od velike koristi", rekao je Švraka za "Nezavisne".
Inače, u Republici Srpskoj, ali i u Federaciji BiH već duže od deceniju priča se o izradi socijalne karte koja je možda i jedini garant da socijalna pomoć ide u ruke onih kojima je zaista potrebna, međutim do danas je malo toga urađeno u vezi s tim pitanjem.
Registar socijalnih pomoći sadržavaće
- stalnu novčanu pomoć
- dodatke za njegu i pomoć od strane drugog lica
- jednokratnu novčanu pomoć
- novčanu naknadu za vrijeme čekanja na zaposlenje
- smještaj u drugu porodicu i ustanove socijalne zaštite
- vanredno školovanje
- subvencionisanje troškova grijanja, sahrane i zdravstvene zaštite
