SRPSKA SE OVE SEDMICE ZADUŽUJE DVA PUTA! A to je samo početak, jer na naplatu stiže 1,1 milijarda KM

Razmišlja li iko, ko će i kako to da vrati?

Republika Srpska će se ove sedmice na Banjalučkoj berzi zadužiti 40 miliona KM.

Emisijom dugoročnih obveznica od 30 miliona KM, po kamatnoj stopi od 5,5 odsto, zadužila se danas, a dva dana kasnije, u četvrtak, planirana je aukcija trezorskih zapisa od 10 miliona KM.

Republika Srpska se danas zadužila za 30 miliona maraka emisijom obveznica na Banjalučkoj berzi, po kamatnoj stopi od 5,5 odsto.

„Planirani iznos aukcije trezorskih zapisa je 10 miliona KM dok će stvarni iznos biti poznat nakon zaključivanja aukcije po jedinstvenoj ravnotežnoj cijeni“, navedeno je u rješenju Ministarstva finansija RS.

Podsjetimo, prema Prijedlogu odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2023. godinu, odobreno je dugoročno zaduživanje Republike Srpske u maksimalnom iznosu do milijardu i osamdeset miliona KM.

Najveći dio novca, 780 miliona maraka vlast će tražiti na stranom finansijskom tržištu, dok bi se ostatak od 300 miliona posudio na domaćem.

Istovremeno, prema prijedlogu Budžeta, u 2023. godini je za otplatu duga planiran iznos od 1,150 milijardi KM, a u taj iznos su uračunate i obveznice iz 2018. godine koje je Vlada prodala na Bečkoj berzi.

A iznos od  od 1,150 milijardi KM je skoro petina budžeta od 5,38 milijardi maraka!

I dok u Vladi navode da ovako visok iznos duga koji dolazi na plaćanje neće uticati na stabilnost budžeta, jer su, kako se navodi, prihodi veći od rashoda, a očekuje se da će godina završtii sa manjom zaduženošću nego što je to sada, ekonomisti su prilično skeptični.

Zaduživanje samo po sebi i ne bi bilo veliki problem kada bi se ta sredstva iskoristila namjenski za rješavanje ekonomskih problema, sprovođenja reformi ili obezbjeđivanje ekonomskog rasta. Nažalost, iz dosadašnjeg iskustva vrlo dobro znamo da ta sredstva završe za krpljenje budžetskih rupa, a neprestana zaduživanja za takvu namjenu ne mogu i ne smiju biti rješenje.

Takođe po ko zna koji put postaje očigledno i nadležne institucije kriju od građana kakva je stvarna situacija sa budžetom Republike Srpske, odnosno da novca nemamo.

Ekonomista Igor Gavran kaže da iako ni Republika Srpska ni Federacija BiH, a ni sama  Bosna i Hercegovina u cjelini nisu još uvijek “probili” neke teorijske granice prezaduženosti, i sadašnji nivo duga je veliko opterećenje, a obzirom na trend rasta kamatnih stopa i sve nepovoljnije uslove zaduživanja na tržištu i svaki novi dug će to opterećenje još vise pogoršati.

Katastrofalno je, dodaje, da tako veliki dio budžeta mora odlaziti na vraćanje dugova umjesto da se koristi za dobrobit građana, a nažalost znamo da ta ranija zaduženja koja se sada vraćaju uglavnom nisu iskorištena na najbolji način.

“Najbolji pokazatelj sa je to tako jeste da se bilo koji nivo vlasti u BiH uopšte mora zaduživati nakon godine rekordnih javnih prihoda u kojoj nisu učinili gotovo ništa za suzbijanje efekata inflacije i podršku privredi i građanima. Da su raniji krediti iskorišteni za produktivne projekte i ulaganja koja su dala rezultate onda bi se danas tu duhoviti vraćali od novih prihoda a ne novih dugova. Ukratko, RS je već visoko zadužena i novi dugovi bi morali biti posljedi a ne prvi izbor za pronalaženje sredstava. Kapacitet servisiranja zaduženja je jako ograničen a svaki šalji rast obaveza ugrožava mogućnost razvoja pa čak i održivosti”, jasan je Gavran.

Ekonomista Slaviša Raković za BUKU kaže da se prezaduženost najlakše definiše kao nesposobnost za vraćanje dugova, a kako je u BiH na snazi direktno zahvatanje u prihode od indirektnih poreza radi servisiranja dugova to se onda manifestuje kao nesposobnost imanja održivog budžeta.

“U današnjoj situaciji imamo pojavu da lokalne zajednice imaju umanjene prihode u odnosu na prošlu godinu, jer je na stolu manje prihoda od indirektnih poreza zbog povećanja servisa dugova Republike Srpske. Vlada RS će to nadoknaditi zaduženjem za refinansiranje, što opštine ne mogu da koriste. Sve dok Vlada uspješno pravi zaduženja, govoriće se da nije prezadužena. Kako će napraviti kompenzaciju opštinama za manjak prihoda ostaje da se vidi. U svakom slučaju svjedočimo već dugo ovoj pojavi pojavi i smatram da to zaslužuje odgovarajuća politička razmatranja”, ističe Raković.

Bankrot, kaže, nije izgledan, ali treba biti oprezan u pogledu izvršavanja svih obaveza na svim nivoima vlasti, pogotovo u situaciji kada nismo ni izbliza sanirali zdravstvo.

Jedno od rješenja koje predlažu ekonomisti su izmjene Zakona o unutrašnjem dugu i zaduženju Srpske, na način da se pitanje zaduženja vrati u nadležnost Narodne skupštine Republike Srpske, koja treba da bude kočnica prekomjernog zaduženja.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!