"Samo u dva najveća javna preduzeća imamo 5 hiljada radnika viška, što je na godišnjem nivou blizu 100 miliona maraka troškova samo za plate".
Svetska ekonomija, pa samim tim i naša, prošle godine bila je pod uticajem brojnih kriza, počev od pandemijske, potom geopolitičke, pa energetske i na kraju inflacijske.
Šta se sve desilo, kako je uticalo na privredu i kako će tek uticati moglo se čuti na poslovnoj konferenciji Apif-a u okviru panel diskusije „Privreda Srpske u 2023. godini, šta nas čeka?“
Ono oko čega su se svi panelisti složili jeste da se trebaju naći načini za zadržavanje radne snage, za što hitniju reformu obrazovanja i digitalizaciju, ali i privlačenje stranih investitora koji će radnicima dati bar prosječnu platu (1 256 KM).
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kao ključne prioritete je naveo digitalizaciju prije svega javne uprave i dodatne mjere za unapređenje privrede, posebno one koje bi se odnosile na uvođenje visokih tehnologija. Kako je naveo investicije idu za podsticajima i za radnom snagom, a kao dobra primjer u privlačenju stranih investitora navo je Srbiju.
Istakao je i neophodnost ulaganja u infrastrukturu, ali i uređenu regulativu kako bi znali šta se može ponuditi stranim investitorima kada pokažu zainteresovanost: „Ima upita stranih investitora, ali svi oni pitaju kakva je situacija sa radnom snagom. Mi imamo situaciju da opština Kotor Varoš na Zavodu za zapošljavanje ima 2500 nezaposlenih, a kada ih anketirate ti radnici ili rade na crno, ili u inostranstvu ili nisu zainteresovani za posao. Moramo završiti te reforme kako bi na zavodima imali tačan broj ljudi zainteresovanih za posao. Mi takođe što prije trebamo ući u restruktuiranje javnog sektora i digitalizaciju i restruktuiranje javnih preduzeća. Ogroman rezurs za privredu je u javnom sektoru. Vi danas u javnim preduzećima imate ogroman broj radnika koji su višak, koji su nepotrebni, koji tamo otežavaju poslovanje. Država treba zabraniti zapošljavanje u javnom sektoru, definisati potreban broj radnika. Samo u dva najveća javna preduzeća imamo 5 hiljada radnika viška, što je na godišnjem nivou blizu 100 miliona maraka troškova samo za plate. Restruktuiranjem javnoh sektora i javnih preduzeća mi bi stvorili jednu dobru bazu koja bi se mogla zaposliti u realnom sektoru“.

Jedan od panelista, ministar privrede i preduzetništva Republika Srpske Vojin Mitrović se takođe složio da budžet od oko 31 milion KM namijenjen za podsticaje u ovom resoru treba povećati jer ne može odgovoriti potrebama: “Podsjetiću da Ministarstvo poljoprivrede ima budžet od 180 miliona i odgovorno tvrdim da i taj budžet nije dovoljan da bi se podigao nivo proizvodnje. U ovom trenutku za prave podsticaje i pomoć privredi treba od 150 do 200 miliona KM”, rekao je Mitrović.
Naveo je i da je Vlada u proteklom periodu povukla i neke jako dobre poteze - uvela podsticaje za povećanje plata, direktna ulaganja, te mjere koje su donesene u u septembru prošle godine za velike investitore: „Ono što je značajno je da je prošle godine donesena uredba o podsticajima za direktna ulaganja. To su investitori koji zapošljavaju veliki broj radnika i donose nove tehnologije. Učestvuju u kreiranju školskog sistema i to su mjere koje Vlada Republike Srpske preduzima prema velikim investitorima“, istakao je ministar.
Najavio je i neke nove uredbe jer su, istakao je, u ovom trenutku privredi potrebni strani investitori koji donose svjež kapital i koji dižu cijenu rada zaposlenih: „Pokušaćemo sa 15 % posto priznavaanja materijalnih ulaganja koliko je bilo do sada za strane investitori, dići prag na 30 % i istovremeno bi ti potencijalni investitori imali naredne dvije godine vraćanje poreza i doprinosa za sve radnike pod uslovom da njihova prosječna plata bude najmanje jednaka prosječnoj plati u RS i zaista mislim da takvim investitorima treba dati poseban značaj“.
Direktor EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari Savo Mirković osvrnuo se na stanje u oblasti energetike, navodeći da je ova kompanija u prošloj godini ostvarila rekordne rezultate u svim segmentima poslovanja – prihod od oko 268 miliona KM i do sada najveću dobit od 87 miliona KM, iako je riječ o jako turbulentnoj godini i činjenicišto prodaju električnu energiju po fisknoj cijeni do 2026. godine.
„Naša najveća specifičnost je što smo još uvijek u fazi otplate kineskog kredita sa kojim smo izgradili termoelektranu. Kao privatna firma, morali dati neku garanciju, a ta garanija je 10-godišnji ugovor koji smo morali potpisati sa jednom švedskom firmom, koja je kupila našu struju, najveći dio, po nekoj cijeni do 2026. godine i ona je praktično garancija kineskog ugovora. Tim smo bili frustrirani prošle godine. Jer kada imamo zastoj mi uzimamo struju sa tržišta, u vrijeme godišnjeg remonta smo kupovali struju po prosječnoj cijeni 372 eura po po megavat-satu, a imali smo i povećanje troškova nafte, radne snage, čelika. I šta smo onda uradili? Racionalizovali smo sve troškove, optimalno smo koristili i ljudske i materijalne resurse i uvijek smo morali da preoizvedemo taj megavat sat po cijeni nižoj od one po kojoj prodajemo. Nadalje iskoristili smo tržište i povećali prodaju uglja susjednim elektroprivredama i industrijskim proizvođačima“, pojasnio je Mirković navodeći i da će cjelokupna dobit iz prošle, ove, a vjerovatno i iduće godine, biti utrošena na investicije, otvaranje novog površinskog kopa, zanavljanje opreme i rad na tehničkom unapređenju postrojenja.
Kada je riječ o radnoj snazi, istako je da se na konkurse ljudi slabo javljaju, ali da za sada nemaju problema iako je prošle godine ovu firmu napustilo 18 radnika.
„Mi specifična zanimanja više i plaćamo, u energetici smo i dalje na najvišim platama, imamo nešto manje od 1000 zaposlenih, u prošloj godini smo imali napuštanje od 18 radnika i još uvijek nemamo problem, mada na konkursima se sve manje ljudi javlja i počinjemo da razmišljamo da ulažemo u radnu snagu na svoj specifičan način, tako da nebi trebalo das bude problema“, optimističan je Mirković.
Kada je riječ o proteklom periodu koji su obilježile krize, direktor Društva za upravljanje penzijskim rezervnim fondom Miloš Grujić rekao je da sve krize nisu iste i da ne dolaze na isti način, te je potrebno razmišljati o većem ulaganju na domaćem tržištu.
“Jedan dio dobiti može da bude uložen u Republiku Srpsku i postoji potencijal da se dio uloži na domaćem terenu, kao što je izgradnja velikih hidroenergetskih objekata”.
Tokom Konferencije predstavljeni su i rezultati poslovanja privrede Republike Srpske u 2022. godini.
PUTEVI: Mokri kolovozi, smanjena vidljivost i brojni radovi širom Republike Srpske
VRIJEME: Oblačno jutro uz kišu, tokom dana promjenljivo i svježije
VRIJEME: Promjenjivo jutro uz oblake, tokom dana razvedravanje i blagi porast temperature
VRIJEME: Danas oblačno sa slabim padavinama
PUTEVI: Saobraćaj se odvija uglavnom nesmetano, uz povoljne uslove za vožnju
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske
Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!


