Poreska uprava Republike Srpske obavještava sve poreske obveznike i javnost da je 27.09.2016 godine, stupio na snagu Pravilnik o postupku i načinu podnošenja poreskih prijava. Ovim pravilnikom je između ostalog, propisano da su počevši od 01. januara 2017. godine svi isplatioci dohotka, odnosno uplatioci doprinosa obavezni da podnose mjesečne prijave poreza po odbitku (Obrazac 1002) isključivo u elektronskom obliku potpisane elektronskim potpisom.

Upotrebom jednostavnih solarnih sistema za zagrijavanje tople vode u domaćinstvima moguće je umanjiti račune za električnu energiju i do 50%, jedna je od poruka sa okruglog stola “Korištenjem energije sunca do pozitivnih klimatskih promjena” koji je danas održan u Doboju. Jednostavni solarni sistemi, termosifonski, koji nemaju visoku tehnologiju su veoma isplativi. Njihova isplativost se uoči tri godine nakon njihovog instaliranja. S druge strane složeniji solarni sistemi koji se koriste za dobijanje električne energije isplativi su samo ukoliko imamo subvenciju od strane države, poručila je Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.

Koje će stranke od njih devet, koliko ih je osvojilo ukupno 31 odbornički mandat, u Doboju biti u vlasti, a koje će im biti opozicija, još zvanično nije poznato, a to se nije moglo naslutiti ni na konstitutivnoj sjednici Skupštine grada, na kojoj je tokom glasanja bilo iznenađenja.

Na upravo završenoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta RS donesena je odluka o formiranju radne grupa koja će u roku od sedam dana, na osnovu svih ekonomskih pokazetalja, odrediti koliko bi trebala da iznosi najniža plata u Repulici Srpskoj sljedeće godine.

Sva ministarstva u Vladi RS dužna su da naprave plan ušteda za narednu godinu i dostave ga Ministarstvu finansija RS, saznaje „EuroBlic“.

NARODNA SKUŠTINA REPUBLIKE SRPSKE

ODBORU ZA PREDSTAVKE, PRIJEDLOGE I DRUŠTVENI NADZOR

(otvoreno pismo)

Nesretna BiH se još jednom deklarisala kao „teatar apsurda“. Posljednji dokaz je primjer (strane) banke, koja je do juče bila „Hypo“, a danas - „Addiko“. Kod normalnih naroda, jednom dato ime poslovnom subjektu, bez teške nužde, se ne mjijenja. Svaki privredni subjekt dugoročno nastoji da svoje ime pretvori u znak raspoznavanja, ili brend, kako se to danas kaže. Na žalost, to pravilo ne važi za BiH. Na ovim prostorima ime je, izgleda, kao „donji veš“ ili papir za jednokratnu upotebu.