Plastenička proizvodnja povrća u Republici Srpskoj je u blagoj stagnaciji usljed otvaranja BiH tržišta, te povećanog uvoza jeftinijih proizvoda koja su dostupna tokom cijele godine, rekao je danas u Doboju inženjer poljoprivrede Stevan Mesarović.
Mesarović je ukazao na pojavu da na današnjem tržištu nema mogućnosti da pojedine robe nema, da je konkurencija velika i da najbolje prolaze dobro organizovani proizvođači koji tokom cijele godine proizvedu isti kvalitet proizvoda, što kako ističe, obezbjeđuje kontinuiranog kupca.
"Cijena nije problem. Veliki domaći proizvođači imaju problem sa uvoznom jeftinom robom, ako ste mali i niste organizovani, niko od vas uzeti neće robu i ona se daje u bescijenje", rekao je Mesarović novinarima u Doboju prije današnjeg predavanja o tehnologijama proizvodnje povrća na otvorenom i zatvorenom prostoru.
On je naveo da su domaći proizvođači neorganizovani i bez kontinuiteta u snabdijevanju robom, te poručio da se ti problemi moraju prevazići udruživanjem, većom ponudom, ujednačenijom kavlitetom robe i sigurnijim nastupom na tržištu.
Mesarović je ukazao i na veliki uticaj trgovačkog lobija koji nije zainteresovan da obilazi male uzgajivače, već na jednom mjestu kupuju robu, mahom iz inostranstva, i tako brane svoju poziciju na tržištu ujednačenim kvalitetom i klasom proizvoda tokom cijele godine, a što domaći proizvođači ne mogu postići.
On kao primjer navodi Sarajevo, koje u špicu sezone zna da u jednom danu uveze više povrća i voća nego što je višednevna proizvodnja u cijeloj BiH.
Kao najveće konkurente BiH navodi Albaniju, Grčku i Tursku, jer, kao navodi, posjeduju vrhunske klimatske uslove i organizovano proizvode veliku količinu robe koju nude po jeftinoj cijeni.
Mesarović je istakao potrebu i zatvorene i otvorene proizvodnje povrća, ali uz dobro osmišljenu strategiju, te ocijenio da Doboj u nedostatku intenzivne proizvodnje ima potencijal koji garantuje zdravu i bezbjednu hranu.
"Zatvorena proizvodnja - plastenici obezbjeđuju kontinuitet radne snage raspoređene tokom cijele godine sa većom iskorišćenosti i efikasnosti, dok otvorena proizvodnja omogućava da se za kraći period proizvede veća količina proizvoda", rekao je Mesarović.
Na današnjem predavanju razgovaralo se i o plasmanu povrća na tržište zemalja EU, gdje se, kako je navela predavač Zorana Šimović, konstantno prate novi trendovi i tehnologije, sprovodi politika podsticaja i subvencije te intenzivno vrši nadzor nad sigurnošću i kontrolom kvaliteta kroz cjelokupnu proizvodnju.
Lokalni proizvođači povrća kažu da nemaju problema sa plasmanom svojih proizvoda koje isporučuju domaćim trgovinama i kupcima, da je povrće proizvedeno u zatvorenom prostoru kvalitetnije i zdravije, te da obezbjeđuje sigurniju proizvodnju i veći prinos.
Jugoslav Starčević, koji pod plastenicima ima površinu od 10.000 metara kvadratnih, kaže da su ulaganja do 30 puta veća od proizvodnje na otvorenom i da je teško opstati u uslovima kada nama lokalnih podsticaja a republički su smanjeni u odnosu na prošlu godinu.
Načelnik gradskog Odjeljenja za poljoprivredu Duško Paravac procjenjuje da se u tekućoj godini u Doboju poljoprivredna proizvodnja u zatvoronom prostoru odvija na površini od tri hektara.
Paravac je najavio da će u narednih mjesec dana biti objavljen prijedlog lokalnog pravilnika o podsticajima za poljoprivredu, koji prati republički pravilnik, a riječ je o budžetskim sredstvima namijenjenim za direktnu poljoprivrednu proizvodnju.
