Napravili bager koji radi bez čovjeka

Tim inženjera iz kompanije Wejmo, lidera u oblasti autonomnih robotaksija, cilja još jedno ogromno tržište za automatizaciju: građevinsku opremu.

Prošle godine, Boris Sofman, nekada zvijezda-inženjer u Wejmo-u, gdje je radio na automatizaciji kamiona, udružio se s bivšim kolegama Ajajem Gumalom i Kevinom Pitersonom, kao i inženjerom Tomom Elijazom, kako bi osnovali Bedrok Robotiks. Počeli su sa bagerima, sveprisutnim mašinama za teške zemljane radove. Startap iz San Franciska ne dizajnira sopstvene mašine, već planira da modifikuje postojeću opremu dodavanjem kamera, lidara, računara i AI softvera, kako bi mogla da radi neprekidno – čak i po velikim vrućinama, kada su radnicima potrebne redovne pauze.

Bedrok je kao operativnog direktora (COO) doveo i bivšeg izvršnog potpredsjednika Ubera, Lorana Otofela. A sada izlazi iz tajnosti sa 80 miliona dolara nove investicije i planovima da počne s komercijalnim radom 2026. godine.

Uspjeh Wejmo-a sa robotaksijima pokazuje da je „tehnologija sada na pravom nivou. I vidimo da funkcioniše u jednoj od najtežih mogućih primjena“, kaže Sofman za Forbs. „To je upravo ona vrsta prekretnice koja pokreće promjene. Kada saberete sve načine na koje koristimo ove specijalizovane teške mašine, jasno je da je i ovo još jedno ‘transportno’ polje koje je spremno za talas transformacije“.

Iznajmljivanje bagera vrijedno 145 milijardi dolara

Građevinska industrija SAD se trenutno suočava sa izazovima. Postoji ogromna potražnja za novim stambenim objektima, centrima za podatke i fabrikama. Ali, trgovinski rat i restriktivna imigraciona politika administracije Donalda Trampa povećavaju cijene materijala, dodatno smanjujući ionako oskudnu radnu snagu.

„Imamo fascinantnu situaciju gdje postoji snažan makroekonomski vjetar u leđa i potreba da se ponovo industrijalizuju SAD“, kaže Sofman. „Istovremeno, radna snaga, čak izraženije nego što je bio slučaj u transportu, ide u suprotnom smjeru“.

Iako još ne otkriva ciljeve prihoda, tržište je ogromno. Unapređenje infrastrukture koje omogućava Bajdenov infrastrukturni zakon, zajedno sa rastućom potražnjom za skladištima, centrima za podatke i fabrikama, vjerovatno će povećati prihode od iznajmljivanja bagera u SAD na 145 milijardi dolara ove godine – što je rast od 2,5%, prema izvještaju IBISWorld-a. Bedrok još ne objavljuje procjenu svoje vrijednosti. Planiraju novu rundu finansiranja u narednih godinu.

Počela testiranja, manje prepreka u propisima

Autonomni bager već je u fazi testiranja na Bedrokovim lokacijama u Arizoni, Teksasu i Arkanzasu. Kompanija planira da sljedećeg mjeseca počne testiranje i na gradilištu jednog klijenta. Ako sve prođe kako treba, „očekujemo prve radove bez ljudskog operatera već 2026. godine“, kaže Sofman. On ima doktorat iz robotike sa univerziteta Karnegi Melon.

„Boris je okupio izuzetan osnivački tim, sa mnogima sam imao čast da radim“, kaže bivši direktor Wejmo-a Džon Krafčik. On je investirao nepoznat iznos u startap. „To je izuzetna grupa s tehničkom dubinom, odlučnošću i vizijom da autonomne građevinske mašine postanu stvarnost“.

Za razliku od Wejmo-a ili kompanije Aurora koja razvija autonomne kamione, Bedroku treba znatno manje kapitala, jer ne gradi niti kupuje flote vozila niti velike fabrike. Takođe, pošto posluje na privatnim komercijalnim gradilištima, ne mora da se suočava s regulatornim izazovima kao vozila koja se kreću po javnim putevima. Brzina takođe nije presudna, jer se rad na gradilištima odvija ljudskim tempom.

Sofman procjenjuje da bi se troškovi mogli smanjiti najmanje 20%. Ali, još važnije, projekti bi mogli biti završeni brže nego kada rade isključivo ljudi.

Nedostatak radnika koji rade s bagerom

Već sada postoji manjak radnika koji bi zamijenili oko 500.000 ljudi godišnje koji odlaze u penziju ili prestaju da rade. To su podaci udruženja građevinskih izvođača. Istovremeno, Trampova carina od 25% na uvozni čelik i aluminijum, kao i njegova prijetnja da će povećati carinu na kanadsko drvo na 35%, povećavaju troškove u čitavoj industriji.

Pun efekat trenutne imigracione represije još nije u potpunosti poznat. U 2023. godini, 34% radnika u građevinskim djelatnostima bilo je iz inostranstva. To je gotovo dvostruko više u poređenju sa 18% među svim radnicima, rekao je Ken Sajmonson, glavni ekonomista udruženja opštih građevinskih izvođača Amerike, pozivajući se na podatke američkog popisa stanovništva. Ipak, dodaje da je učešće stranih radnika manje u stručnim zanimanjima koja zahtijevaju sertifikaciju, poput rukovaoca bagerima.

S obzirom na nedostatak radne snage, tehnologija vjerovatno neće ugasiti poslove, već će omogućiti ljudima da rade efikasnije, kaže Erik Cilvik, direktor inovacija u firmi Sandt Konstrukšn iz Arizone. Oni pomažu Bedroku u razvoju i testiranju njihove tehnologije, zajedno sa firmama Zakri Konstrukšn iz Teksasa i Čempion Sajt Prep.

„Ne prelazimo odmah na nula ljudi. Ne mislim da iko stvarno vjeruje da je to realno“, kaže on. Umjesto toga, Bedrockova tehnologija omogućava Sundtu i njegovim konkurentima da rade, recimo, preko noći. Tada robotski bager može da obavlja dosadne i ponavljajuće zadatke pripreme terena, kao što je utovar zemlje u kamione, dok se ljudi mogu fokusirati na postavljanje cijevi i složenije radove. Tehnologija bi također mogla pomoći ekipama na udaljenim gradilištima, „gdje ne možemo da obezbijedimo dovoljno operatera za opremu koju želimo da koristimo“, kaže Cylwik.

Novi bager košta 500.000 dolara

Bedrok još ne otkriva koliko će naplaćivati za nadogradnju složenih mašina poput bagera. Novi koštaju oko 500.000 dolara. Mogućnost modifikacije postojeće opreme u autonomnu je izuzetno privlačna za firme poput Sandta. „To je sjajno jer funkcioniše sa čitavom našom flotom. I može se uraditi za djelić cijene kupovine novog bagera“, ističe Cilvik.

Lidar senzor, koji može trenutno da stvori 3D prikaz okoline čak i pri velikim brzinama, ključan je za bezbjednu vožnju na putevima. Na gradilištima, on može precizno da mapira uslove tla i tačno izmjeri koliko kubnih metara zemlje je uklonjeno svakim zahvatom koji napravi bager. To su podaci od velike važnosti za izvođače radova.

Za neke projekte, „moramo da angažujemo ovlašćenog geometra da svaki put izmjeri koliko zemlje smo pomjerili prije nego što možemo da naplatimo posao“, kaže Cilvik. „Sa ovakvim sistemom, možemo svakog dana tačno znati koliko je svaka mašina pomjerila zemlje“. To direktno utiče na brzinu isplate firmi Sandt. „Postoji duboki poslovni uticaj na građevinsku industriju kad se ovako brzo može analizirati tolika količina podataka“.

Velika brzina razvoja

Brzina kojom je Bedrok prešao put od ideje do testiranja i komercijalizacije privukla je investicionu firmu Eklips, koja je vodila njihovu seed rundu u maju 2024. Trenutnu rundu Serije A predvodi firma 8VC. Ostali investitori su Tu Sigma Ventjurs, Valor Ekviti Partners, NVentures (Nvidija), Krosbim Ventjurs, Rejn Grupa, Tišman Spajer, Atreides Menadžment, Al Radži Partners i Samsara Ventjurs.

„Prava oluja promjena“, kaže Ejdan Medigan-Kertis, partner u Eklipsu. „Kompanija je počela u maju [2024], a već u novembru imali su prototip koji radi autonomno na test lokaciji. To je nevjerovatno. Sada već testiraju potpuno autonomno iskopavanje bez operatera. I sljedećeg mjeseca to će se desiti i na gradilištu kod kupca“.

Konkurencija zaobišla bagere

Oni su takođe ciljali industriju u kojoj gotovo da nema konkurencije. Vodeći proizvođači opreme poput Katerpilara i Džon Dira ulaze u automatizaciju s robotskim kamionima za rudnike i autonomnim traktorima, ali se nisu fokusirali na bager, utovarivače i dampere. To su mašine ključne za komercijalnu gradnju. Prije Bedroka, „nije bilo nijedne prilike da se testira automatizovana građevinska oprema“, kaže Cilvik.

Pitanje zašto Katerpilar i Dir nisu napravili konkurentska robotska rješenja za gradnju je, po Sofmanu, kao da pitate zašto BMW nije napravio Wejmo. „Ono što su oni mehanički napravili je zaista magično. Njihove mašine su nevjerovatne, rade pouzdano i promišljeno u teškim uslovima. Ali, to je potpuno drugačiji DNK od onog koji vam treba za tim vještačke inteligencije“.

On se nada da će Bedrok sarađivati sa tim kompanijama, a ne da će ih zamijeniti.

„Mi ne pokušavamo da se takmičimo sa Katerpilarom i pravimo mašine. Mi pokušavamo da mašine učinimo pametnijima“, rekao je. „To postaje komplementaran dio ekosistema, gdje Katerpilar i Dir mašine postaju inteligentnije. Glavni i podizvođači mogu da urade više posla, efikasnije i s većom zaradom. I cjelokupno društvo ima koristi, jer se više posla obavi i cijene postaju pristupačnije“.

Alan Onsman, Forbs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.