OPET ZAPELO: Nastavlja se čekanje u redovima radi jednog papira!

Elektronski potpisi u BiH za velike PDV obveznike trebali su postati obaveza sa 1. januarom 2023. godine, a od januara 2024. godine i za sve ostale porezne obveznike.

Međutim, Uprava za indirektno oporezivanje BiH odložila je početak primjene podnošenja PDV prijava elektronskim putem za velike PDV obveznike za početak juna 2023. godine.

I dok čekamo sredinu godine i  iskreno se nadamo prvim elektonskim potpisima za velike PDV obveznike, ne možemo a da se ne zapitamo kada će u našoj zemlji zaživjeti elektonski potpisi kada su u pitanju lične karte, rodni ili vjenčani listovi, vozačke dozvole, pasoši i drugi identifikacioni dokumenti, gdje u redovima na šalterima, posebno ljeti, znamo čekati jako dugo.

A o vremenu koje gubimo ako otvaramo tekući račun ili dižemo kredit u banci, da i ne govorimo- nekada je potrebno i par dana da se prikupe i ovjere svi neophodni dokumenti - kopije ličnih dokumenata, platne liste, razne potvrde, uvjerenja i rješenja da bi se u konačnici potpisao ugovor i mjenica uz obaveznu sugestiju bankarskog službenika da potpis bude isti kao na ličnoj karti, ili u protivnom sve mora ispočetka.

17 GODINA ČEKANJA 

Na pitanje “kada?” nije lako odgovoriti, posebno kada se zna da je BiH još 2006. godina dobila Zakon o elektronskom potpisu. Međutim, ako istovemeno znamo da je riječ o BiH, onda je tu i  nepisano pravilo koje kaže da političari i institucije ovdje uglavnom i ne rade u korist države i njenih građana, a ako još dodamo “prenos nadležnosti”, koji se po pitanju gdje će biti centralno tijelo mogao čuti iz Republike Srpske, onda je, bar na prvu, dosta toga jasnije.

Uz sve rečeno navedimo i da je Republika Srpska imala svoj Zakon o elektronskom potpisu, ("Sl. glasnik RS", br. 106/2015 i 83/2019), ali ni ovdje tijelo ili tijela koja su trebala da izdaju kvalifikovani elektronski certifikat za elektronski potpis, kvalifikovani elektronski pečat i kvalifikovani vremenski žig, nikada nisu počeli sa izdavanjem.

Na kraju, ni zakon na nivou države iz 2006. godine, kao ni zakon na niivou RS, nikada nisu primjenjivani, ni mijenjani, a ustanovljeno je i da nisu u skladu sa regulativom EU.

Tek sredinom 2018. godine Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je uputilo inicijativu i prijedlog novog zakonskog rješenja prema trenutno važećoj regulativi EU. Nakon dužeg perioda, tačnije u februaru 2020. godine usvojen je Nacrt Zakona o elektronskom potpisu koji uvodi se mogućnost korištenja novog oblika potpisa i pečata, a kao prvo certifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa akreditovana je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO), a kao drugo kompanija Halcom.

Iako smo dobili novi zakon, novo prolongiranje od strane UIO sa početka teksta, samo pokazuje koliko stagniramo i koliko smo izgubili u godina iza nas.

ZA ŠTA SMO SVE USKRAĆENI

A zbog kašnjenja digitalizacije svi gubimo. Najviše sami građani, kojima ne samo da nisu na raspolaganju novi proizvodi i usluge, već su suočeni sa tromim i zastarjelim postojećim procesima i procedurama

Samim tim, država je ostala bez izuzetne ekonomske koristi u kratkom, srednjem i dugom roku.

“Uvođenje elektronskog potpisa bi znatno ubrzalo i povećalo obim transakcija odnosno ekonomskih aktivnosti na dnevnoj bazi. Ovo bi dodatno vodilo ka opštem unaprijeđenju domaće ekonomije - više stope ekonomskog rasta, bolje iskorištenog resursa i slično. Vidljive prednosti se odnose na oblasti elektronske trgovine, bankarstva i uprave. Na ovaj način bi se pospješio trend elektronske trgovine, u smislu adekvatnijeg i bržeg povezivanja kupaca i prodavaca. Najveću korist od digitalizacije upravo imaju mikro i mala poduzeća, obrti, kao i freelanceri kao, još uvijek, neformalni dio ekonomije. Navedeni učesnici na tržištu ne raspolažu pravnim i drugim kapacitetima kako bi odgovorili na izazove koje pred njih postavlja kompleksni administrativno-birokratski aparat Bosne i Hercegovine”, naglašava sve, za sada, propuštene prednosti ekonomista Admir Čavalić.

Takođe, važno je naglasiti i da se e-upravom automatizuju, pojeftinjuju i javne usluge i nabavke čine transparentnim, čime se štede sredstva i sprečavaju zloupotrebe, nepotizam i kronizam, te štedi vrijeme i novac građanima i privredi.

O ovim prednostima više je rekao Adis Muhović, izvrši direktor Centra za politike i upravljanje (CPU): "Konkretno, digitalizacija i automatizacija javnih usluga bi u dobroj mjeri smanjila korupciju i ucjenjivanje privrednika i građana, jer kada korisnici i pružatelji javnih usluga nemaju direktan kontakt i kada komuniciraju pisanim putem, prostor da bilo koja strana korumpira drugu je značajno smanjen. Online niste samo sigurni da Vam niko ne može tražiti mito, već ćete uštedjeti vrijeme, a time i novac. Kada jednom počnu koristiti elektronski potpis, građani će imati uštede u svakoj situaciji u kojoj u privatnom i poslovnom životu moraju izdvojiti vrijeme i novac da pribave ili potpišu neki dokument. Ušteđen novac će građanima i privredi koristiti za komercijalne aktivnosti ili potrošnju – firme će kreirati novu vrijednost, a građani će moći sebi da priušte više, uštede više ili investiraju više. Vrijeme koje uštede će kompanijama smanjiti troškove, a građani će ga iskoristiti na svoje najbliže. Tako ćemo dobiti društvo u kom se smanjuje javna tekuća potrošnja, a povećava privatna investiciona i tekuća potrošnja, odnosno zemlju u kojoj je zadovoljstvo poslom, privatnim životom i institucijama javne uprave veće. Veće zadovoljstvo znači veću produktivnost kompanija i veće poštovanje poreznih propisa, a to se pozitivno odražava na prihode privatnog i javnog sektora, a onda na veće plate, nova zapošljavanja, veću kupovnu moć... U takvu državu hrle strani investitori!”.

NA LISTI SMO “NEZNALICA”

Nivo digitalizacije u BiH zaostaje za zemljama Evropske unije i za zemljama u regionu. Prema podacima Studije o digitalnoj transformaciji kompanija u BiH za 2021. godinu novo digitalne transformacije u BiH se može ocijeniti kao niska ka umjerenoj.

Da se sve vezano za proces digitalizacije u BiH odvija jako sporo, mišljenja je i dr.sc. Haris Hamidović, šef sigurnosnog IT sistema pri MKF/MKD EKI Sarajevo i ovlašteni sudskih vještak za informaciono-tehničke sisteme. Navodi i više nego slikovite rezultate istraživanja koje redovno objavljuje Svjetski ekonomski forum, a kojim se vrši procjena stepena penetracije informacijskih tehnologija u nekoj zemlji, kao i blokada koje ju otežavaju, pa i sprečavaju: “Predmetno istraživanje ukazuje da je nivo tzv. Network Readiness Index (NRI) indeksa za Bosnu i Hercegovinu u kategoriji tzv. zemalja “Neznalica”, prema kategorizaciji koja je uradila grupa autora iz regije, a prema kojoj su zemlje svrstali u 5 liga uspješnosti vezano za iskorištavanje nacionalih IT potencijala: Lideri, Sljedbenici, Tumarala, Neznalice i Zemlje bez ikakve perspektive”.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!