Da privreda Republike Srpske klizi nizbrdo potvrđuju najnoviji podaci statističara, prema kojima je pad industrijske proizvodnje i broja zaposlenih nastavljen i u proteklom mjesecu, zbog čega su, kažu upućeni, neophodne hitne mjere za prevazilaženje krize.

Dok radnici u Federaciji BiH iščekuju novi rok i novi minimalac koji će inflacija u međuvremenu pojesti, u RS se šuti o tome da malo ko isplati 900 KM na banku.

Prema nezvaničnim informacijama, održavanje novih fiskalnih kasa privatnike u Republici Srpskoj moglo bi koštati oko 35 KM, što je više nego u Srbiji gdje je sprovedena praktično ista fiskalizacija, i značajno skuplje nego što se za održavanje fiskalnih kasa izdvaja danas.

Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

Cijene dizela na pumpama u BiH u proteklih nekoliko dana pale su za oko 0,15 KM po litru, dok se u narednom periodu očekuje da se trend pada cijena "preseli" i na benzin, ističu sagovornici Nezavisnih iz ove oblasti.

Koliko je neophodna pravedna energetska tranzicija na području Zapadnog Balkana možemo ilustrovati jednim primjerom iz zvaničnih podataka Elektroprivrede BiH, koji govore, da skoro dvije trećine energije koju je Elektropriveda BiH u 2023. godini isporučila kupcima je proizvedeno u termoelektranama. Udio hidroelektrana u proizvodnji energije bio je 31,99, vjetroelektrana 1,96, ostalih izvora 1,57%, a termoelektrana znatnih 64,48 % Trenutni tzv. Renewable index (indeks udjela energije iz obnovljivih izvora), kreće se u rasponu 20 - 25% (za period 2017 – 2022 godine) koji nije povoljan i značajno utječe i na visinu specifične emisije CO2 .