U Američkom kutku u Doboju danas je održana prezentacija radova učenika Medicinske škole iz Doboja i Mješovite srednje škole iz Doboj Istoka, a u okviru projekta „Multietnička zajednica je moj dom“. Ovaj projekat je realizovao Helsinški odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
Učenici Medicinske škole u Doboju su istraživali o životu Petra Ajvazovića, dugogodišnjeg dobojskog župnika. Zalagao se za slobodu ljudske misli i toleranciju, a njegovo ime danas nosi hrvatski Dom kulture u Doboju.
- On je bio župnik od 1903 do 1993. godine. Na teritoriji Doboja ostao je sve do svoje smrti 1945. godine. Za vrijeme svog života pomagao je i spajao ljude. Tokom istraživanja o ovom misionaru mira došli smo do jedne priče iz sudnice, gdje je Petar Ajvazović pomagao svom sugrađaninu bez obzira što je on bio druge nacionalnosti, takođe smo došli do spoznaje da se o njemu ali i drugim pojedincima koji su doprinosili našoj loklanoj zajednici , veoma malo zna, istakla je Olivera Nedić, učenica dobojske Medicinske škole, koja je bila dio učeničke grupe koja je istraživala o Ajvazoviću.
„Most mira i prijateljstva“ koji se nalzi u Suvom Polju bio je tema istraživanja učenika Mješovite srednje škole iz Doboj Istoka.
- Za priču o ovom mostu odlučili smo se prvenstveno što on povezuje dva entiteta i što predstavlja simbol multietničke povezanosti .Sagrađen je 1978.godine, alli je u toku rata porušen. 1999.godine kao privremeno rješenje postavljen je montažni, a obnovi prvobitnog prelaza koji spaja RS i FBiH ni do dan danas se nije pristupilo. Željeli smo da ukažemo na značaj ovog mosta ali i potrebu njegove rekonstrukciije, rekao je Edin Mustafić, učenik Mješovite srednje škole Doboj Istok.
Pored učenika iz Doboja i Doboj Istoka u projektu su učestvovale i škole iz Višegrada i Goražda. Tema srednjoškolca iz Goražda bila je Drinske mučenice, dok su učenici iz Višegrada istraživali o životu Jevreja u toj lokalnoj zajednici.
- Cilj projekta bio je da povežemo mlade iz četiri lokalne zajednice te da ih podstaknemo da rade na izgradnji interkulturalnog dijaloga, koji će biti fokusiran na solidarnost i razumijevanje te izgradni pomirenja, zaključila je Uma Karijašević iz Helsinškog odbora za ljudska prava RS.
