Duhovna akademija povodom obilježavanja 100 godina od zatvaranja austrougarskog koncentracionog logora u Doboju, prvom konclogoru u savremenoj Evropi, održana je večeras u kripti Hrama Svetog Save u Beogradu.
Akademija je održana uz blagoslov patrijarha srpskog Irineja i episkopa zvorničko-tuzlanskog Hrizostoma, te uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Beogradu.
Hor "Bogoljublje" i dramski studio "Prota Slavko Trninić" iz Doboja izveli su kompozicije, kao i čitanje tekstova - odlomaka iz "Spomenice", koja je urađena 1938. godine, a koja opisuje mučeništvo Dobojskog logora, originalna svjedočanstava preživjelih logoraša.
U saradnji sa Arhivom SPC, pripremljena je dokumentarno-arhivska izložba fotografija i dokumenata "Dobojski logor-kultura sjećanja", koja prikazuje istorijski razvoj sjećanja i pamćenja lokalne sredine na dobojsko mučilište iz Prvog svjetskog rata.
Starješina Sabornog spomen-hrama Presvete Bogorodice u Doboju i duhovnk Srpskog crkvenog pjevačkog društva "Bogoljub" protojerej stavrofor Duško Nedić rekao je Srni da cilj akademije nije da se predstavi nekakva umjetnost, nego da se ta tema, o kojoj se nije govorilo skoro 100 godina, vrati gdje joj je mjesto i podstaknu budući naraštaji da o tome razgovaraju, razmišljaju i prenose na buduća pokoljenja.
On je napomenuo da se već tri godine u Doboju obilježava 100 godina Dobojskog logora, o kome se vrlo malo zna zato što je to bila tabu tema u proteklim godinama, jer je to bio prvi koncentracioni logor u savremenoj Evropi.
"Tu je stradalo najviše Srba, muškaraca, žena i djece iz krajeva koji su graničili sa Srbijom. Kroz dobojski logor prošlo je više od 50.000 ljudi, žena i djece, od kojih je 5.000 ostavilo svoje kosti i oni su mučenici za pravoslavnu vjeru", rekao je otac Duško.
On je rekao da bilo zabranjeno da se priča o tome zbog toga što je Austrougarska željela da razbije granicu sa Srbijom i da Podrinje i te krajeve raseli od Srba i da naseli islamski živalj.
Autor izložbe o Dobojskom logoru direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve /SPC/ Radovan Pilipović je rekao Srni da je izložbom želio da prikaže stradanje srpskog naroda u Dobojskom logoru, uključujući i kulturu sjećanja tog stradanja, koje nije bilo malo.
"Mi kao narod smo u 20. veku pretrpeli velika iskušenja, ali nismo na najbolji način zbog teških ideoloških pritisaka uspeli da artikulišeo naše stradanje i da se pravilno prema njemu odredimo", rekao je on.
Pilipović je dodao da su austrugarske vlasti prepoznale značaj Doboja kao važnog saobraćajnog čvorišta, iskoristile postojeće barake, ogradili prostor i ljude podvrgli patnji i stradanju.
Austrougarski logor za internirane Srbe u Doboju osnovan je 27. decembra 1915. godine, a kroz njega je do konačnog zatvaranja 5. jula 1917. godine prošlo 45.791 Srba, od kojih više od 12.000 nije preživjelo.
Među interniranim Srbima bilo je 16.996 žena i djece, kao i 1.673 muškarca iz BiH, te 12.122 srpska vojnika i jedan broj starijih građana, žena i djece iz Srbije i Crne Gore.
