DOBOJ: U susret obilježavanju 103. godišnjice Dobojskog logora

Književni klub „Jovan Dučić iz Doboja svojom manifestacijom „Srpske golgote 20. vijeka" bitno doprinosi njegovanju kulture sjećanja na prvi koncentracioni logor za Srbe u Prvom svjetskom ratu.

Ove godine, po sedmi put uzastopno, dobojski Književni klub „Jovan Dučić“ provodi književni konkurs na temu „Srpske golgote 20. vijeka“ i tako daje svoj doprinos obilježavanju stradanja Srba u austrougarskom logoru osnovanom u Doboju 1915. godine.

Podsjećamo da je Klub polovinom oktobra ove godine raspisao pjesnički konkurs na naprijed navedenu temu a koji je zaključen 1. decembra, poslije čega je stručni žiri pregledao prispjele radove i odabrao tri najuspješnija koji su javno saopšteni uz imena njihovih autora na Facebook stranici Kluba a priznanja će autorima biti dodijeljena na književnoj večeri zakazanoj za utorak 25. decembra u 18 časova u sali Umjetničke galerije Centra za kulturu u Doboju.

Da podsjetimo, Književni klub „Jovan Dučić“ iz Doboja osnovan je 2011. godine na inicijativu dobojskih književnih stvaralaca a zdušno podržao i uzeo pod okrilje Centra za kulturu i obrazovanje Doboj zahvaljujući tadašnjem njegovom direktoru, sada počivšem Milenku Đukanoviću.

Pokojni Milenko Đukanović je čovjek koji je učinio puno na afirmaaciji srpske kulture i stvaralaštva u Doboju za razliku od svojih prethodnika. Naime, čim je imenovan za direktora Centra za kulturu i obrazovanje, široko je otvorio vrata ove kulturne ustanove dobojskim stvaraocima kojima je i sam po vokaciji pripadao. Nonsens i kuriozitet je bio u činjenici da je Đukanovićev prethodnik na mjestu direktora Centra za kulturu i obrazovanje bio čvrst privrženik onih kulturnih postulata koji su baštinjeni iz predratnog socijalističkog perioda. Dobojskim kulturnim entuzijastima i stvaraocima umjetnosti, nacionalno orijentisanim, u doslovnom smislu te riječi, bila su zatvorena vrata jedine eminentno kulturne ustanove. O tome nedvojbeno svjedoči forsiranje umjetnika i stvaralaca koji su dovođeni u Doboj sa strane da prave priredbe uz pozamašne honorare od novca namijenjenog kulturi u dobojskoj opštini.

Drugi eklatantan je primjer Književnog kluba „Trudbenik“ iz Doboja koji se u ratu i neposredno poslije rata bio pretvorio u bastion socrealističke estrade i propagande s minornim literarnim potencijalima i ostvarenjima. Rečeni knjiženi klub je imao punu materijalnu i svaku drugu podršku od strane vrhuške dobojskog SDS-a čiji glavni ljudi nisu „mirisali“ Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ iz Doboja kome su stavljali klipove u točkove i doprinijeli da se ugasi rad ove organizacije. Međutim, Božija je volja da i njihov miljenik Književni kub „Trudbenik“, uprkos forsiranju, ne bude duga vijeka. Dvije knjižice, "Plamen i prkos“ i „Kuća od stihova“ izdate o trošku preduzeća „Trudbenik“ a pod firmom istoimenog književnog kluba takođe rječito svjedoče u prilog naše tvrdnje.

Tek pojavom Književnog kluba „Jovan Dučić“, ponavljamo to još jednom, zahvaljujući prvenstveno podršci Milenka Đukanovića, u Doboju književna scena postaje dostojna Grada-heroja i ukupne kulturne i književne tradicije srpskog naroda.