Neinformisanost i nepoznavanje izrade projekata putem kojih mogu aplicirati za novac iz EU fondova razlozi su zbog kojih mnoge srednje škole u Srpskoj godišnje ostanu uskraćene za milione maraka.
Potvrđuju to direktori škola širom Srpske, ističući da je neinformisanost najveća prepreka na putu do novca iz Evropske unije, kojim bi riješili mnoge infrastrukturne probleme i poboljšali uslove za izvođenje nastave.
Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola na području Doboja Spasoje Vasiljević kaže da škole na ovom području imaju iskustva sa apliciranjem u EU fondove, ali da te prilike ni upola nisu iskorištene zbog neupućenosti.
“Analize koje smo radili pokazuju da se iz inostranih fondova može privući dosta novca, ali da mnogo zaostajemo u odnosu na region, jer nismo dovoljno edukovani u tom pogledu”, rekao je Vasiljević.
Dodaje da su škole na području Doboja i Teslića uspjele da dobiju novac za unapređenje praktične nastave kroz projekat “Prilika plus”, te da je u mnogim školama zahvaljujući EU fondovima realizovan i projekat energetske efikasnosti.
Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola na području banjalučke regije Ljuban Bajić kaže da zaposleni nisu obučeni za pisanje projekata, te da je to najveći problem.
“Ne znam da je ijedna škola iz naše regije samostalno aplicirala za novac EU fondova, a koliko znam nije bilo ni obuke za pisanje projekata te vrste”, rekao je Bajić i dodao da su neke škole putem ambasada evropskih zemalja uspjele doći do novca kojim su poboljšale uslove za izvođenje prakse.
Uz saradnju sa Gradskom upravom, srednje škole na području Bijeljine uspijevaju da dođu do informacija o konkursima za dodjelu novca iz inostranih fondova.
“Ekonomska škola je uspostavila saradnju sa Njemačkom, pa su naši učenici učestvovali u jednom projektu tamo. Kroz projekat smo uspjeli dobiti i novac za stručno osposobljavanje đaka koji se školuju za proizvodna zanimanja”, rekao je predsjednik Aktiva direktora srednjih škola na području Bijeljine Duško Đurić.
Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola na području Istočnog Sarajeva Đorđe Mršević kaže da problem predstavljaju uslovi za prijavljivanje projekata.
“Mnogi donatori zahtijevaju saradnju između škola iz različitih sredina i tu se teško ispunjavaju uslovi. Uglavnom jedna strana ne poštuje sve što bi trebalo i tako nastaje problem. Zbog loših partnerskih odnosa ostajemo bez novca”, rekao je Mršević.
Edukacije
Predsjednik Savjeta omladinskih organizacija Banjaluka Davor Strika kaže da je savjet ranije organizovao edukacije za pisanje projekata za EU, te da slične aktivnosti planiraju i u aprilu i maju ove godine.
“Ranije su za obuku u pisanju projekata bili zainteresovani uglavnom studenti. Slaba informisanost je zaista najveći problem, a to je potvrdilo i istraživanje koje smo sproveli na uzorku od 1.031 ispitanika u Banjaluci2, rekao je Strika i dodao da gotovo 60 odsto mladih nije informisano o mogućnostima koje im se pružaju.
