Tačan broj djece koje roditelji ne upišu u obavezno osnovno školstvo u Bosni i Hercegovini nije poznat, jer nema zvanične evidencije, a ovu činjenicu resorna ministarstva pravdaju na različite načine.
U Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH su potvrdili da nemaju broj djece koja uopšte ne upisuju i ne pohađaju osnovnu školu. Ništa bolja situacija nije ni s onima koji su upisani, ali na kraju ne dođu do devetog razreda.
"U ovom trenutku ne raspolažemo tačnim podacima o broju učenika koji ne završe osnovnu školu, s obzirom na to da je oblast obrazovanja u FBiH u isključivoj nadležnosti kantona", navode iz Ministarstva.
Dodaju da su preporučili nadležnim obrazovnim vlastima da je potrebno uspostaviti efikasan sistem evidentiranja djece koja ne upišu osnovnu i srednju školu, kao i onih koja napuštaju školovanje.
"Broj učenika upisanih u prvi razred osnovne škole u Federaciji BiH se u petogodišnjem periodu smanjio za 234 ili 1,11 odsto", kažu u federalnom ministarstvu.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske se pozivaju na Zakon o osnovnom obrazovanju, prema kojem se u prvi razred moraju upisati sva djeca spremna za školu u tom trenutku, a da kada je u pitanju evidencija djece dorasle za upis u školu preciznim podacima raspolažu jedinice lokalne samouprave, koje su iste dužne dostaviti i školama.
"Prema podacima Ministarstva, izuzevši mali broj učenika koji se zbog bolesti ili drugih važnih razloga ne upišu u školu po navršenih šest godina života, sva djeca u RS dorasla za upis upisuju se u osnovnu školu", rekli su u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.
Kada su u pitanju mališani koji su prinuđeni napustiti školovanje, brojke su poznate, ali i u porastu.
"U školskoj 2014/2015. osnovnu školu nije završio 31 učenik, dok je 2015/2016. godine takvih učenika bilo 45", kažu iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Prema studiji UNICEF-a u BiH o ovoj problematici, četiri odsto djece od ukupnog broja uopšte ne bude upisano u osnovnu školu.
Takođe, utvrđeno je da četvrtina osnovnih škola vodi evidenciju o djeci koja treba da pohađaju školu, ali je iz određenih razloga ne pohađaju. Takođe tek nešto više od petine osnovnih škola u BiH vodi evidenciju o broju djece koja napuštaju školu.
"Iako je obuhvat djece obrazovanjem na visokom nivou, UNICEF naročitu pažnju skreće na posebno ranjivi dio populacije koji je isključen iz obrazovanja i prema tome posebno ranjiv u smislu međugeneracijskog prenosa siromaštva. Sve je više dokaza da je obrazovanje ključ napretka i razvoja i ponavljamo - mora biti dostupno za svako dijete", kazala je Nela Kačmarčik, stručni saradnik za odnose s javnošću u UNICEF-u BiH.
Ivan Šijaković, sociolog, kazao je da kako je BiH neuređeno društvo, što se očituje i u oblasti obrazovanja.
"Ozbiljne države imaju podatke o svakom svom građaninu, a kod nas na tri miliona stanovnika mi nemamo tako važne podatke i to sve govori. Nema kolektivne socijalne brige, a ima i roditelja koji potiču iz marginalizovanih grupa, tu su i nesređene porodice, neimaština", kazao je Šijaković.
