Ribari koji se brinu o zaštiti rijeke Spreče kod Doboja su alarmirali eko aktiviste iz Doboja i Petrova da se sa Regionalne deponije u Lipcu slijeva u rijeku tamna tečnost, koja svojim mirisom ugrožava ne samo njih već on dopire i do samog centra grada, posebno u sušne periode ljeta.
Kako bi se uvjerili u njihove navode, zajedno su obišli područje na kojem je locirana deponija i prizor koji su tamo juče (08.09.2025.) zatekli bio je, kako kažu, uznemirijući.
“Ne samo u kanalima, već se tečnost izlijeva i po putu, prolazi ispod pruge i dolazi na obalu i u samu rijeku Spreču. Imali smo dojavu da redovno otpad se ovdje lageruje ne samo sa područja Doboja, već se u nekim aranžmanima dovozi i iz drugih gradova, a svjedočili smo dolasku kamiona iz Općine Usora baš u vrijeme naše posjete. Za nepovjerovati je da se deponija locira samo tri do četiri kilometra od grada u prigradskoj mjesnoj zajednici i da se na ovakav način upravlja sa njom” – ne kriju iznenađenje ozrenski eko aktivisti.
Nisu samo ribari i eko aktivisti mišljenja da Doboj postaje opasni regionalni centar “neopasnog” otpada, za čije sakupljanje, obradu i zbrinjavanje je i registrovano dobojsko Javno preduzeće Regionalna deponija Doboj d.o.o.. To je stav i nezadovoljnih građana Lipca, Gavrića i drugih naselja u blizini deponije. Smatraju da joj nije mjesto u neposrednoj blizini kuća, te da je ranije predviđena lokacija na Putnikovom brdu bila daleko prihvatljivija i logičnija. Tu odluku, odnosno promjenu lokacije svojevremeno donijela je i Skupština grada Doboja, ali je protivljenjem iz susjednih opština u Federaciji BiH Doboj Jugu i Usori ipak određena lokacija u Lipcu.
“Od svih prevara koje je ova vlast decenijama smišljala i činila najveća je prevara upravo Regionalna deponija. Njome je napravljena i najveća šteta stanovništvu u zdravstvenom pogledu. Milionska sredstva utrošena su u tu deponiju kroz davanje grantova iz gradskog budžeta, što znači od građana, a dobiti u poslovanju ona praktično i nema” – izjava je odbornika u SG Doboj Vedrana Gligorića, dok odbornik Stefan Gavrić ukazuje na nelogičnost da je polovina od 60 zaposlenih sa visokom stručnom spremom, izražavajući sumnju da se radio o fiktivnom stranačkom zapošljavanju.
Inače, priča o Regionalnoj deponiji Doboj počinje još 2005. godine, kada je Evropska unija za sprovođenje ekološkog programa Doboju namjenila tri miliona maraka i on je u BiH jedan od predviđenih ukupno četiri centra za prikupljanje i reciklažu sekundarnih sirovina. Ugovorom, u skladu sa standardima Evropske komisije za zaštitu životne sredine, Brod, Derventa, Doboj, Modriča, Petrovo, Teslić i Vukosavlje (RS) i Tešanj, Odžak, Usora i Doboj Jug (FBiH) su se još 24. februara 2005. godine saglasili da izgrade zajedničku modernu deponiju. Međutim, od toga su ostale samo dobre namjere i Regionalna deponija je postala meta kritika građana Doboja, koji, kako kažu, plaćaju iz svog džepa stranačko preduzeće da ih guši smradom, a ponekad i dimom, kada se neadekvatno zbrinute gomile smeća zapale u ljetnje mjesece.
Foto: Lj.Đ. Odgovorno
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
