Da li će i satira u Republici Srpskoj biti zabranjena?

Specijalni izvjestioci UN-a ukazuju na problematičnost Nacrta Krivičnog zakona i kriminalizacije klevete. Šta sve proizvoljno tumačenje, kao i nedovoljno definisanje može donijeti javnom diskursu?

Specijalni izvjestioci za prava na slobodu mišljenja i izražavanja i mirnog okupljanja i udruživanja uputili su vlastima u Bosni i Hercegovini komentare (komunikacije) povodom Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske, a koji trenutno razmatraju poslanici Narodne skupštine RS.

UN-ovi specijalni izvjestioci su nezavisni eksperti koji imaju mandat da izvještavaju UN-ov Savjet za ljudska prava. Komunikacije su pisma u kojima specijalni izvjestioci mogu tražiti pojašnjenja od države u slučaju spornih zakona, javnih politika ili drugih praksi koje nisu u skladu sa međunarodnim pravom ili najboljim standardima zaštite ljudskih prava.

U poslanoj komunikaciji ističe se da kriminalizacija klevete može imati negativan učinak na situaciju sa ljudskim pravima u zemlji, naročito na slobodan i inkluzivni politički diskurs, na pravo na traženje, dobijanje i širenje informacija, te na slobodu štampe. Usvajanje ovih izmjena i dopuna predstavljalo bi veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini.

Članom 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR), Ratifikovanog od strane Bosne i Hercegovine 1.9. 1993. godine, određeno je da „svi imaju pravo zadržati svoja uvjerenja bez miješanja sa strane”, te da “svi imaju pravo na slobodu izražavanja; to pravo obuhvata slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno, tiskom ili umjetničkim oblikom, ili kojim drugim sredstvom prema svom ličnom izboru i bez obzira na granice”. Ovo pravo ne obuhvata samo razmjenu informacija koje su povoljne za nekoga, već takođe i one koje su kritične, šokantne ili uvredljive.

Komitet za ljudska prava je naglasio da zakoni o kleveti „ne smiju, u praksi, služiti za gušenje slobode izražavanja“, kao i da Države trebaju razmotriti dekriminalizaciju klevete. Komitet je takođe naglasio da primjenu krivičnog prava treba omogućiti samo u najozbiljnijim predmetima, te da služenje zatvorske kazne nikad nije odgovarajuća kazna.

"Praksa u Državama je pokazala da se zakoni o krivičnoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branilaca ljudskih prava i drugih lica koja su kritički nastrojena prema dužnosnicima i politikama vlasti. Tužilačke ovlasti Države se zapravo koriste kako bi se ućutkala legitimna politička kritika. Zakoni o kleveti nikad se ne trebaju koristiti da bi se spriječilo kritikovanje javnih ličnosti", stoji u ovom dokumentu.

SATIRA

U vezi sa nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske o „krivičnim djelima protiv časti i ugleda“, u ovim komentraima ukazuje se na neodređene i preširoko postavljene pojmove i definicije. Kao prvo, primjećuju korištenje neodređenih i nepreciznih pojmova i definicija u predloženim člancima u nacrtu izmjena i dopuna.

"Pošto je pojam 'uvrede' veoma subjektivan i otvoren za najrazličitija tumačenja, postoji rizik proizvoljnog tumačenja ovog člana. Usljed neodređenog i preširoko postavljenog karaktera ovog člana, isti može onemogućiti političke karikature ili satiru na račun političkih ličnosti, a to su dozvoljeni oblici izražavanja", dodaje se. Napominje se da sam po sebi, "uvredljiv govor nije protivzakonit prema međunarodnom pravu".

STROGE KAZNE

"Pored korištenja neodređenih i preširoko postavljenih definicija, stroge kazne predviđene predloženim izmjenama i dopunama, sa novčanim kaznama za uvredu u rasponu od 8.000 KM do 50.000 KM mogu imati obeshrabrujući učinak na slobodu izražavanja. Uvode se i otežavajuća okolnost ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica. Ovo može redom dovesti do povećanja novčane kazne i do 50.000 KM, 80.000 KM ili 100.000 KM", ističu izvjestici.

"Nametanje zatvorskih kazni na osnovu nacrta izmjena i dopuna omogućuje služenje zatvorske kazne do dvije godine. S tim u vezi, želimo da ponovimo konstataciju Komiteta za ljudska prava kojom se naglašava da zatvorska kazna nikad ne može biti odgovarajuća kazna za klevetu", dodaje se.

NETRANSPARENTNOST

"Civilno društvo u svojim komentarima ističe da nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske nije bio cirkulisan na transparentan način. Obavješteni smo da su bile objavljene dvije različite verzije nacrta amandmana, prva u februaru, iako se čini da niko tada nije vidio taj nacrt, a vlasti su izjavljivale da ne postoji nikakav nacrt, te drugi nacrt 3. marta. Čini se, međutim, da u prvoj verziji nije bilo uvršteno poglavlje o krivičnim djelima protiv časti i ugleda. U obrazloženju nacrta izmjena i dopuna objavljenom 3.3.2023.g., Ministarstvo pravde je naznačilo da nije zaprimilo nikakve komentare niti prijedloge do utvrđenog roka od sedam dana po objavi nacrta u februaru. Mada su obje verzije objavljene na službenoj internet stranici Vlade Republike Srpske, čini se da nisu poduzeti nikakvi koraci kako bi se aktivno plasirao prijedlog ili obavjestila javnost na neki drugi način", ističe se.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!