U Doboju je danas otkriven i osveštan spomenik "Dobojski logor 1915-1917", posvećen logorašima austrougarskog logora za internirane Srbe kroz koji je u Prvom svjetskom ratu prošlo 45.971 lice, od kojih 17.000 žena i djece, dok ih je 12.000 stradalo strašnom smrću od posljedica mučenja i iscrpljivanja glađu.
Parastos nastradalim služili su sveštenici Arhijerejskog namjesništva dobojskog, a spomen-ploču otkrili su ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Dragan Mektić, gradonačelnik Doboja Obren Petrović i protojerej–stavrofor Mirko Nikolić.
Mektić je rekao je da je na ovom mjestu "izvršen genocid nad srpskim narodom od austrougraskog okupatora, jer se organizovano, ciljano i planski dovodilo srpsko stanovništvo s ciljem njegovog istrebljenja sa jednog prostora".
On je naveo da su zarobljeni Srbi bili smješteni u drvenim barakama, u kojima su prethodno uginuli konji austrougarske vojske od zarazne bolesti, a zbog nehumanih uslova svakodnevno umirali.
"U početku su sahranjivani u pojedinačne, a zatim u masovne grobnice", rekao je Mektić, dodavši da je "dobojski logor dio sramotne istorije, jer se o ovom zločinu i stratištu ćutalo, nije se istraživalo i do sada nije obilježeno".
Petrović je rekao da spomenik dobojskim logorašima treba da bude opomena budućim generacijama koje dolaze da se ova tragična subina nikada nikome ne ponovi.
On je naveo da je lokalna zajednica finansirala izgradnju spomenika sa oko 500.000 KM i da je Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske dobio uvjeravanje da će i oni učestvovati u dijelu troškova.
Predsjednik Udruženja solunskih dobrovoljaca sa Sokoca Branimir Đurković ističe da je oko 120 Srba civila sa prostora današnje opštine Sokolac stradalo u dobojskom logoru.
Spomenik je dizajnirao dobojski arhitekta Milomir Vasiljević, koji je rekao da je na ovom spomeniku želio da spoji prošlo i sadašnje vrijeme.
"Ukomponovan je kip logoraša, koji je ranije bio iznad spomen-kosturnice kod hrama Svetih apostola Petra i Pavla, i krsta kao simbola pravoslavlja", rekao je Vasiljević.
Dobojski logor, koji se nalazio u neposrednoj blizini sadašnje željezničke stanice, osnovan je 27. decembra 1915. godine i bio je u funkciji do 5. jula 1917. godine.
Kroz logor u Doboju, koji je formirala austrougarska vlast 27. decembra 1915. godine sa namjerom da se srpsko stanovništvo pogranične zone gornjeg Podrinja i istočne Hercegovine ukloni sa vijekovnih ognjišta, prošlo je 45.971 lice, od kojih 17.000 žena i djece, dok ih je 12.000 stradalo strašnom smrću od posljedica mučenja i iscrpljivanja glađu.
Namjera je bila stvaranje tampon zone koja je trebalo da razdvoji Srbe u Srbiji od Srba u BiH, što bi omogućilo lakšu i bržu asimilaciju naroda na ovom dijelu Balkana.
Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske uvrstio je datum 27. decembar u kalendar od istorijskog značaja.
Osveštanju i otkrivanju spomenika prisustvovali su pomoćnik ministra odbrane BiH Boris Jerinić, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske sa područja dobojske regije, predstavnici organizacija koje njeguju tekovine odbrambeno-otadžbinskog rata i lokalnih političkih stranaka.
