DOBOJ: Ozren treba zaštititi, a ne uništiti "za šaku dolara"

Planina Ozren ujedinila je ljubitelje prirode, ekologe i stručnjake iz raznih oblasti u oba bh. entiteta koji njenim istraživanjem žele skrenuti pažnju nadležnim da ovo područje treba zaštititi, a ne uništiti "za šaku dolara".

Istraživanje je donijelo zanimljiva otkrića.

"Našli smo tri endemske vrste, govorimo o endemima Balkanskog poluotoka, među kojima je najznačajniji pronalazak populacije tritona, odnosno makedonskog kesastog vodenjaka, i smatramo da je to trenutno najveća populacija u BiH, ali vrlo moguće da je i najveća populacija na području Balkanskog poluotoka. Ova vrsta je dosta ugrožena, dosta osjetljiva.

Ova vrsta je, kao i svi vodozemci, bioindikator zdravih ekosistema, u prevodu čiste vode, tako da bi mogla biti značajna", kaže Adnan Zimić, kustos Zemaljskog muzeja BiH, te dodaje da je pronađena stabilna populacija potočne žabe i alpskog vodenjaka.

Noćnim leptirima i drugim insektima koji se mogu pratiti noću bavio se Dejan Kulijer, entomolog u Zemaljskom muzeju BiH.

"Znači, fokus mog istraživanja je, u stvari, entomologija, različite grupe insekata, posebno vrste koje su značajne za zaštitu područja, tu govorimo o vrstama koje se nalaze na crvenim listovima, listovima ugroženih vrsta. Staništa koja sam našao ovdje su veoma interesantna, prije svega to su staništa nekih tvrdokrilaca, insekata, tvrdokrilaca koji su vezani za šume, posebno listopadne, hrastove šume, a drugo, što je isto tako ovdje bitno, su slatkovodna staništa, neki potoci u ovom području koji su značajni za jednu vrstu vilinog konjica", naveo je Kulijer.

Marjan Komnenov, arahnolog iz Makedonije, drugi put je zavirio u pećinski sistem planine Ozren, a u pećini Megara otkrio je više vrsta paukova.

"Sva ova naša istraživanja ukazuju na to da planina Ozren sadrži neki autentičan, endemičan sustav tako da ove vrste koje pronalazimo ovde iz moje grupe paukova nisu do sada zabeležene na ostalim planinskim sistemima, pećinskim ekosistemima", poručio je Komnenov.

Megarom, ali i drugim pećinskim objektima, bavili su se i članovi Sportskog i naučno-istraživačkog kluba "Atom" iz Zavidovića.

"Za tri dana odradili smo 700 metara novih kanala, što u Megari, što u nova tri objekta koja su u istom sistemu. To je jedan kvadratni kilometar otprilike trijaskog krečnjaka koji je dio sistema planine Ozren i gdje se dešavaju sve te kraške pojave kao što su ponori, pećine, vrtače i gdje upravo nalazimo te endemske vrste... Nalazimo zanimljive stvari unutra i ko zna šta ćemo još naći", kazao je Admir Bajraktarević, predsjednik "Atoma".

Istraživanje se sprovodi pod budnim okom ekoloških i udruženja građana iz Petrova, Žepča, Maglaja, Zavidovića, a finansijski ga podržava Misija OEBS-a.

"Veoma je bitno da snimimo neko početno stanje, nulto stanje ovog područja, jer u slučaju bilo kakvih drugih ljudskih djelovanja, mi nećemo znati što smo posjedovali, odnosno što smo izgubili. Ovo je tek početak nekakvih istraživanja na Ozrenu, mi se nadamo da ćemo nastaviti i u proljeće. Cilj je prikupiti sve relevantne informacije koje će doprinijeti zaštiti ovog područja, dakle, i u vezi s pitanjem ptica, gmizavaca, vodozemaca, biodiverziteta, ali naravno, i nasljeđa koje je veoma bogato na Ozrenu, prirodnog, kulturnog i historijskog nasljeđa", kaže Davor Šupuković, sekretar Udruženja građana "Fojničani" iz Maglaja.

Do sada je samo vrh Gostilj istražen i zaštićen, navodi Zoran Poljašević, predstavnik Ekološkog udruženja "Ozrenski studenac" iz Sočkovca.

"Jedan od naših osnovnih ciljeva je bio da se, pored zaustavljanja geoloških istraživanja nikla na Ozrenu, ovo područje konačno zaštiti i da dobije neki svoj viši status kako bi takvi projekti, da kažemo 'prljavi' projekti koji mogu da zagade i poremete kako biodiverzitet tako i dovedu u pitanje zdrav život ljudi na ovim prostorima, da se jednostavno zaustave, da više ne dolaze u obzir", ističe Poljašević.

Za sudbinu Ozrena najviše su zabrinuti njegovi stanovnici, koji ponosno ističu njegove blagodati.

"Zaista ne razumijem, Bog nam je dao sve, jedino nam izgleda nije dao pameti. Ovakvu prirodu i ovakvu ljepotu uništavati za neku šaku dolara, zaista je smiješno i besmisleno. Nadam se da će ovo pokazati čime sve Ozren obiluje i da će neko zaista da se zapita da li uopšte ima smisla ikada više pokušati tako nešto", kaže Slobodan Sarić, predsjednik Savjeta MZ Sočkovac.

"Ozren, pogotovo predio Brezika, bio je poznat kao vazdušna banja, čak su ga kao takvog detektovali i Austrijanci, a za vrijeme Kraljevine Jugoslavije ljudi iz Posavine su dolazili po mjesec dana na oporavak zbog kojekakvih plućnih bolesti... Međutim, ništa nije realizovano u smislu da se prave neka lječilišta, odmarališta. Osim borovih, uglavnom prevladavaju mješovite šume, što je veoma bitno. Borove šume su zdrave, suve, ljekovite", istakao je Rade Sofrenić, inženjer šumarstva.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!