Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom izjavio je danas u Doboju na obilježavanju 100 godina od internacije Srba u dobojski logor da će se Srpska pravoslavna crkva boriti da sva srpska stratišta budu otrgnuta od zaborava.
Vladika Hrizostom napomenuo je da je dobojski logor, prvi civilni koncentracioni logor isključivo za pravoslavne Srbe iz centralnog i istočnog dijela Bosne, Austro-Ugarska planski osmisila da bi taj prostor bio oslabljen od srpskog elementa.
Episkop zvorničko-tuzlanski zadovoljan je što će na mjestu nekadašnjeg logora biti izgrađen novi spomenik da bi od zaborava bili otrgnuti oni koji su samo željeli da žive u miru i slobodi na svojim ognjištima, a zbog čega su u Drugom svjetskom ratu, ali i posljednjem stradali mnogi Srbi.
Vladika Hrizostom je ukazao da se mora obnoviti kultura sjećanja na srpske žrtve i stradanja kako se više ne bi, kao na primjeru dobojskog logora, događalo da padnu u zaborav zbog političke podobnosti.
Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radomir Graonić rekao je da Vlada Srpske, obilježavanjem 100 godina od internacije Srba u dobojski logor, pokazuje da srpski narod nije zaboravio svoje slavne pretke i nevine žrtve koje su položene na oltar slobode.
Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca "1912-1918" Vladimir Ševarika kaže da je Doboj grad heroj 1915, 1941. i 1991. i sinonim borbe srpskog naroda za slobodu na ovim prostorima.
Ševarika napominje da kultura sjećanja mora da postoji, jer je tokom 20. vijeka u pet ratova živote izgubilo više od tri miliona najreproduktivnijeg dijela Srba.
Zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić rekao je da se privodi kraju izgradnja spomenika "Dobojski logor 1915-1917" u neposrednoj blizini željezničke stanice, gdje je u Prvom svjetskom ratu bio austrougarski logor za internirane Srbe.
Vijence na Spomen-kosturnicu položili su vladika Hrizostom, izaslanici predsjednika Republike Srpske, Vlade, Narodne skupštine, srpskog člana Predsjedništva BiH, te delegacije Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Udruženja potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca "1912-1918", boračkih organizacija i grada Doboja.
Episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom jutros je nakon liturgije služio i parastos u Hramu Svetog Petra i Pavla.
U Doboju je juče otvorena izložba fotografija i dokumenata dobojskog logora, a potom je održana i duhovna akademija.
Prema podacima iz knjige "Dobojski logor" autora Dušana Paravca, pisane na osnovu crkvenih dokumenata i izjava preživjelih logoraša, austrougarski logor bio je na prostoru sadašnje dobojske Željezničke stanice, a zarobljeni Srbi bili su smješteni u drvenim barakama u kojima su prethodno uginuli konji austrougarske vojske od zarazne bolesti "sakagije".
Logor je osnovan 27. decembra 1915. godine i bio je u funkciji do 5. jula 1917. godine.
U pomen žrtvama dobojskog logora Srpska pravoslavna crkva je u septembru 1938. godine objavila knjigu "Spomenica 1915-1917" i u porti dobojskog Sabornog hrama Svetih apostola Petra i Pavla osveštala izgrađenu Spomen-kosturnicu u kojoj se nalaze ekshumirani posmrtni ostaci oko 12.000 žrtava austrougarskog logora.
Obilježavanje 100 godina od internacije Srba u dobojski logor organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
