Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju je prvi zakon koji u Republici Srpskoj na ovaj način reguliše zaštitu tih lica u javnom i privatnom sektoru, obezbjeđuje internu i sudsku zaštitu, a teret dokazivanja korupcije je na tuženom licu, rekao je predstavnik Ministarstva pravde Srpske Mladen Maksimović.
"Prijavitelju se apsolutno garantuje anonimnost i zaštita ličnih podataka, pravo na besplatnu pravnu pomoć te, ukoliko su ispunjene zakonom propisani uslovi, i mjere obezbjeđenja koje izriče sud", rekao je novinarima Maksimović prije skupa o Zakonu o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju koji se održava u Doboju s ciljem da se građani informiši o ovom zakonu i njegovoj primjeni.
On je naveo da su u Zakon uvrštene najbolje prakse iz zemalja u okruženju, kao i više od 20 amandmana iz nevladinog sektora.
"Opredijelili smo se na dualni sistem zaštite - internu i eksternu. Internu zaštitu pruža poslodavac, odnosno odgovorno lice koje rukovodi institucijom u kojoj je nastala korupcija, dok eksternu zaštitu pruža sud", pojasnio je Maksimović.
On je naveo da se predlagač opredijelio za sudski oblik zaštite, jer je riječ o instituciji čije odluke imaju obavezujuću snagu.
Kao jednu od specifičnosti Zakona Maksimović navodi da je teret dokazivanja na tuženom, kao i da se zaštita pruža i svim licima koja se dovode u vezu sa prijaviteljem korupcije.
Predstavnik Antikorupcijske mreže organizacija civilnog društva u BiH Snežana Šešlija ocjenjuje da će Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju osnažiti, ali i obrazovati građane da prave razliku šta je korupcija te da ih pripremi na proces u kojem je teret dokazivanja na tuženom.
"Sigurna sam da će biti popravljena statistika prijavljivanja, ako ništa proces korupcije će biti izdvojen iz naših navika svojstvenih 'balkanskom mentalitetu', da opraštamo poklone, ali ne i korupciju koja čini znatnu materijalnu štetu", istakla je Šešlija.
Ona je podsjetila da je u prethodnom periodu u BiH registrovano tridesetak prijava za korupciju, dok su u Doboju registrovana dva slučaja mobinga.
Predstavnik banjalučke kancelarije Misije OEBS Siniša Petrović navodi da je donošenje zakona značajan iskorak Republike Srpske u naporima da se smanji korupcija te ukazao na podršku OEBS-a u tom pravcu.
Petrović je slab odziv na današnju javnu raspravu prokomentarisao "akutnim problemom" manjka interesa za ovakvim dešavanjima koji je prisutan na prostoru BiH.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u junu Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju kojim se uređuje zaštita lica koja prijavljuju korupciju, postupak prijave korupcije, obaveze postupanja odgovornog lica i nadležnih organa u vezi sa prijavom i zaštitom lica koja prijavljuju korupciju i druga pitanja značajna za lica koja prijavljuju korupciju.
Cilj ovog zakona je suzbijanje korupcije i obezbjeđenje efikasnog mehanizma zaštite prava lica koja u dobroj namjeri prijavljuju korupciju, od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede tih prava.
