Rezultati istraživanja o savremenim antirodnim narativima i rodnoj ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini pokazuju da između deklarativne podrške i stvarne primjene ljudskih prava postoji dubok jaz. Istraživanje pod nazivom „Šta je nama naša borba dala?“ predstavio je Helsinški parlament građana Banja Luka, a ono donosi uvid u stavove građana o pravima žena, rodnoj ravnopravnosti, seksualnosti i položaju LGBTIQ+ osoba.
Prema nalazima istraživanja, većina ispitanih u BiH formalno podržava rodnu ravnopravnost i smatra da žene i muškarci treba da imaju jednake mogućnosti u obrazovanju, zapošljavanju, političkom životu i pravu na nasljeđivanje. Takođe, većina ne vidi rodnu ravnopravnost kao prijetnju društvenom poretku.
Međutim, kako ističu iz Helsinškog parlamenta građana, ispod ove formalne podrške i dalje su snažno prisutni tradicionalni i patrijarhalni obrasci. Oni su posebno izraženi kada je riječ o porodičnim ulogama, reproduktivnim pravima i učešću žena u sferama moći. Tako skoro trećina građana, tačnije 30,5 odsto, smatra da su ženska prava već ostvarena i da o njima više ne treba govoriti, dok 28,6 odsto ispitanih podržava stav da muškarac treba da donosi glavne odluke u porodici.
Istraživanje pokazuje i da su reproduktivna prava i prava LGBTIQ+ osoba među najpolarizovanijim temama u društvu. Iako većina ispitanih izražava protivljenje nasilju i diskriminaciji, znatno je manja spremnost da se podrži puno pravno priznanje i jednaka prava za LGBTIQ+ zajednicu. Tako 24,6 odsto ispitanika smatra da je seks prije braka grijeh, 23,8 odsto da abortus treba zabraniti, dok 18,7 odsto vjeruje da je „djevičanstvo najdragocjeniji poklon koji žena može unijeti u brak“.
Posebno zabrinjavaju stavovi koji ukazuju na opravdavanje diskriminacije i nasilja u svakodnevnom životu. Istraživanje navodi da 14,4 odsto građana smatra kako žene ne bi trebalo same da izlaze u kafane ili na javna mjesta u večernjim satima, dok 13,7 odsto ispitanih vjeruje da je žena sama kriva za seksualno uznemiravanje ukoliko nosi kratku suknju ili dekolte.
„Premda mnogi građani i građanke rodnu ravnopravnost smatraju važnom vrijednošću, ona se često ne prepoznaje u realnim društvenim odnosima. Upravo taj raskorak otvara prostor antirodnim narativima, koji kroz strah, pozivanje na tradiciju i moral pokušavaju zaustaviti dalji napredak u oblasti ženskih i ljudskih prava“, poručuju iz Helsinškog parlamenta građana.
Na kraju, čak 68,9 odsto ispitanih smatra da ljudska prava u Bosni i Hercegovini bolje funkcionišu „na papiru“ nego u praksi. Autori istraživanja ističu da ovi podaci predstavljaju važan osnov za razumijevanje savremenih društvenih tenzija, ali i vrijedan resurs za kreiranje javnih politika, obrazovnih programa i zagovaračkih aktivnosti usmjerenih ka jačanju rodne ravnopravnosti i demokratskih vrijednosti.
Istraživanje „Šta je nama naša borba dala?“ dostupno je javnosti na internet stranici Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, a online kampanja realizuje se u okviru projekta „Naš otpor 2.0“, uz podršku švedske fondacije Kvinna till Kvinna i UK International Development.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
