Da li je gradska uprava obmanula stanovništvo ili sve institucije međusobno ne funkcionišu, pa komunikacija izgleda kao igra gluvih telefona? Grad donese odluku o zaštićenom području planine Ozren, Vlada izdaje koncesije na mjestima gdje se nelegalno kopao kamen, a Republičku zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa kaže da u Registru zaštićenih prirodnih dobara tog područja nema.
30. aprila ove godina Skupština grada Doboj je jednoglasno proglasila planinu Ozren zaštićenim područjem sa održivim korišćenjem prirodnih resursa.
Na terenu je situacija drugačija, iz Ekološkog udruženja Gostilj kažu da je potez od Doboja do Rječice najdevastiraniji dio na području koje je stavljeno pod zaštitu.
– Zato što tu imamo 3 kamenoloma koja su u eksploataciji, koji već ozbiljno narušavaju kvalitet života mještana, jer ovo je naseljeno područje,a takođe i ovog gore planinskog dijela gdje počinje masiv planine Ozren. Znači i priroda i ljudi su već preko mjere, preko svake mjere narušeni. I nakon te odluke ovdje Vlada Republike Srpske ulazi u proces dodijele koncesije i otvara dodatni četvrti kamenolom – kaže Zoran Poljašević, Ekološko udruženje Gostillj, Boljanić.
Koncesija investitoru je izdata na 30 godina, a koncesiono polje dolazi i 70 metara do kuća.
Ekološko udruženje Gostilj poslalo je komentare Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologijuj na prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu i tada dolazi do šokantnih saznanja.
– Jednostavno, to zaštićeno područje koje je gradska skupština prije šest mjeseci proglasila nije upisano u Republički registar zaštićenih prirodnih dobara Republike Srpske. To piše u ovom dopisu koji smo dobili prije tri dana. Ovo područje je već ilegalno eksploatisano. Predmet je pred Tužilaštvom. Mi smo prijavili ovaj slučaj, još nema epiloga, još se niko ne oglašava.
To nije smetalo Ministarstvu da istom preduzeću koje je osumnjičeno za ilegalnu eksploataciju, dodijeli koncesiju. Ugrožene su vode, skinut je humusni sloj, biljke. To vam je najveća moguća devastacija životne sredine koja postoji. Rudnici, kamenolomi, eventualno područja gdje se vrše nuklearne probe, to se može smatrati za ugroženija područja kada pričamo o devastaciji životne sredine – navodi Poljašević.
Mještani Rječice zabrinuti su zbog nove eksploatacije, a na brdu u blizini je i izvor koji koriste.
– Ja sam u 2000. godini, kad je ovo gorilo sve, tokom sanacije kuće napravio akciju – zasadili smo 4.000 borovih sadnica. Sad ih treba sjeći! Umjesto da sadimo, mi njih siječemo, rušimo. Mislim da nema toga nigdje u svijetu – kaže Hilmo Šahman, mještanin Rječice, piše BN.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
