Farbanje jaja za Vaskrs je jedan od najstarijih hrišćanskih običaja. Kako je došlo do tog običaja i zašto se na Vaskrs baš farbaju jaja?
Vaskrs ili Uskrs je hrišćanski praznik kojim se proslavlja Isusovo vaskrsenje iz smrti. Po hrišćanskom vjerovanju, to se desilo trećeg dana poslije njegove smrti, uključujući i dan smrti: tj. prve nedjelje poslije Velikog petka. To je pokretni praznik i praznuje se poslije jevrejske Pashe (heb. pessach) u prvu nedjelju poslije punog mjeseca, koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje. Kod istočnih hrišćana, Uskrs najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja, a kod zapadnih hrišćana uvijek pada između 22. marta i 25. aprila.
Farbanje jaja na Vaskrs spada u najstarije hrišćanske običaje. Zašto je to tako, govori nam sljedeća priča: Kada je Marija Magdalena došla u Rim da pripovjeda jevanđelje, stigla je i do cara Tiberija. Kako poklon mu je donijela korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo kao kada bi bijela jaja u korpi promijenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: „Hristos vaskrse“, i sva jaja u korpi su postala crvena.
Prema drugoj legendi, stanovnici Jerusalima su se rugali hrišćanima da Hristos nije vaskrsao jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja. Sljedeće godine, na dan Vaskrsa, sve kokoške u Jerusalimu su snijele crvena jaja.
Crvena boja je simbol radosti i vaskrsenja, a prvo crveno jaje se čuva do narednog Vaskrsa kao „čuvarkuća“, tj. zaštitnik porodice.
