„Glavni doprinos rastu prihoda od indirektnih poreza dolazi od povećanja potrošnje domaćinstava, koja je podstaknuta rastom nominalnih plata. Na povećanje prihoda od indirektnih poreza uticalo je i zadržavanje cijena na visokom nivou, uz rast cijena u uslužnom sektoru.“ stoji u mišljenju Fiskalno savjeta RS na Konsolidovani izvještaj.
Ovo je ključna rečenica Fiskalnog savjeta – ona otkriva da prihodi nisu porasli jer je država bila efikasnija u upravljanju ili proširila bazu poreskih obveznika, već zato što su građani trošili više, i to u uslovima skupljeg života. Drugim riječima, plaćali smo skuplje – i tako uplaćivali više u budžet.
Porezi rastu kad rastu cijene
Najveći rast zabilježen je kod indirektnih poreza (npr. PDV i akcize), koji su prikupljeni preko UIO (Uprave za indirektno oporezivanje), u ukupnom iznosu od 2.097.170.976 KM, što je 100,42% u odnosu na plan i čak 15,26% više nego 2023. godine. U strukturi budžetskih prihoda, ovi porezi čine 44,17%, što znači da su najvažniji izvor prihoda za RS.
Ali, važno je razumjeti kako taj sistem funkcioniše. PDV je procenat na cijenu proizvoda – pa kada cijene rastu, automatski raste i iznos koji ide državi. Tako je i bez povećanja potrošnje, samo kroz inflaciju, moguće „napuniti“ budžet. Fiskalni savjet to jasno kaže:
„Veće ostvarenje indirektnih poreza u odnosu na plan posljedično je imalo za rezultat veće ostvarenje ukupnih budžetskih prihoda u 2024. godini.“
Znači – nije država više zaradila, nego su građani više platili.
Više novca u kasi, ali manje u džepovima
S obzirom na to da su plate u nominalnom iznosu nešto rasle, ljudi su mogli potrošiti više. Međutim, taj rast plata nije bio dovoljan da nadoknadi rast cijena, posebno u uslužnim djelatnostima (kao što su frizerske i ugostiteljske usluge), što znači da su realni standardi ostali isti ili čak pali.
Nažalost, ovaj model punjenja budžeta je kratkoročno održiv, ali dugoročno štetan. Građani su izloženi većim troškovima života, dok se prikazuje privid fiskalne stabilnosti. Zato Fiskalni savjet upozorava da:
„Neophodno je posebnu pažnju posvetiti planiranju, ostvarenju i raspodjeli prihoda od indirektnih poreza.“
Drugim riječima, ne može se vječno računati na to da će inflacija „pomagati“ budžetu – jer to istovremeno slabi kupovnu moć građana.
Zaključak: Budžetski rast na teret građana
Ostvareni prihodi budžeta Republike Srpske za 2024. godinu formalno jesu iznad plana. No, suština je da taj rast nije rezultat strukturnih promjena ili reformi, već posljedica viših cijena i povećane potrošnje građana – često pod pritiskom inflacije.
Fiskalni savjet je tačno prepoznao ovaj trend i indirektno upozorio – budžet može biti pun, ali ako građani nemaju osjećaj sigurnosti, ako troše više a dobijaju isto ili manje, onda takav sistem nije održiv.
Na kraju, ono što ostaje jeste pitanje: da li su ti „rekordni“ prihodi pretočeni u bolju zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, javne usluge? Ako nisu, onda budžetski rast ostaje samo statistika – a građani njegovi tihi i skupi finansijeri.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
