RS i FBiH pokreću fondove i obveznice za održivi razvoj

• Održivi razvoj predstavlja poseban izazov za Bosnu i Hercegovinu (BiH)
• Iako su tržišta kapitala i dalje u ranim fazama razvoja, postoji sve veći apetit za inovacijama
• Oba entiteta pripremaju se za iniciranje investicionih fondova i obveznica za SDG

Održivi razvoj predstavlja poseban izazov za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Trenutno ulaganje oko 1.545 dolara po stanovniku u troškove vezane za Ciljeve održivog razvoja (SDG) je 62 odsto ispod prosjeka sličnih zemalja. Sa skromnom domaćom štednjom, ograničenim kreditima za privatni sektor i finansijskim pejzažom u kojem dominira javni sektor, zemlja rizikuje da ne ispuni sve svoje ambicije za 2030. godinu, osim ako se ne aktiviraju novi izvori finansiranja i ostvari bolje targetiranje postojećih resursa.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, i María Molina Álvarez de Toledo, ambasadorica Španije u BiH, u autorskom tekstu "Otključavanje budućnosti: Finansiranje održivog razvoja u Bosni i Hercegovini" ističu da je u BiH i dalje neiskorišteno čak 3,4 milijarde maraka suficita bankovnih sredstava.

"Iako su tržišta kapitala i dalje u ranim fazama razvoja, postoji sve veći apetit za inovacijama. Kako bi se popunio finansijski jaz Okvir za finansiranje Ciljeva održivog razvoja utvrdio je da BiH treba povećati kumulativna ulaganja s projiciranih 79,9 milijardi maraka na 86,1 milijardu do 2030. godine. Jednako su jasne i mogućnosti koje se pružaju s tim u vezi", poručuju one.

Održivi razvoj prilika za inovativne finansijske instrumente

Okvir za finansiranje Ciljeva održivog razvoja pruža praktične odgovore: nove instrumente poput zelenih i obveznica za SDG, ugovore o energetskom učinku putem kompanija za energetske usluge, kao i najviše finansijske strukture za pružanje podrške malim i srednjim preduzećima.

Okvir daje viziju strateških investicionih fondova, mješovitih finansijskih instrumenata i inovativnih partnerstava, koja mogu privući privatni kapital i smanjiti ovisnost o eksternim grantovima i zajmovima. Ukratko, Okvir daje mapu puta ne samo za finansiranje razvoja, već i za transformaciju samog sistema finansiranja širom zemlje.

"Bitno je da se oba entiteta - i Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine - već kreću naprijed i pripremaju za iniciranje investicionih fondova i obveznica za SDG, a studije izvodivosti se očekuju do kraja ljeta ove godine. Ovo predstavlja snažan signal političke volje i posvećenosti provođenju Okvira za finansiranje Ciljeva održivog razvoja i sužavanju jaza u finansiranju", navode Ingrid Macdonald i María Molina Álvarez de Toledo.

Razvoj bez finansiranja je težnja bez uzemljenja

Autorice ističu da je četvrta međunarodna konferencija o finansiranju za razvoj (FfD4), koja je nedavno održana u Sevilji u Španiji, reafirmisala kritičnu realnost: razvoj bez finansiranja je težnja bez uzemljenja.

"Trenutni finansijski jaz na globalnom nivou za SDG iznosi više od četiri triliona američkih dolara godišnje, što predstavlja neugodan podsjetnik o razmjerama ovog izazova - kao i o hitnosti djelovanja - ako smo ozbiljni u vezi s postizanjem održivog razvoja koji će svima biti od koristi. U vremenima kada imamo sve veću zategnutost u međunarodnoj saradnji i preopterećenost javnih resursa, ovaj razgovor nikad nije bio relevantniji"

Ističu da je za svijet Agenda 2030 za održivi razvoj i dalje najbolji model transformacije društava, ekonomija i planete. Ono što predstavlja izazov za zemlje poput Bosne i Hercegovine je mobilizacija resursa kako bi ova vizija postala stvarnost. Da bi se to postiglo, neophodna je snažna saradnja s lokalnim akterima u svim sektorima, kako bi se osigurala usklađenost, inkluzivnost i djelotvornost ovih napora, ističe se u autorskom tekstu.

Stanje na globalnom nivou

- ulaganja u infrastrukturu u zemljama u razvoju smanjena su za 35 odsto, između ostalog i u vitalnim oblastima poput vode i sanitacije;

- direktna strana ulaganja opala su za drugu uzastopnu godinu, a najmanje razvijene zemlje primile su manje od dva posto direktnih stranih ulaganja na globalnom nivou;

- oko 3,3 milijarde ljudi živi u zemljama u kojim se troši više na servisiranje duga nego na zdravstvo ili obrazovanje;

- istovremeno, prema procjenama, države svake godine izgube od 500 do 600 milijardi dolara zbog izbjegavanja poreza, a iako je globalna efektivna stopa poreza na dobit opala sa 28 odsto u 2000. godini na oko 21 odsto danas, javna potražnja za osnovnim uslugama se samo povećala;

- prema procjenama, godišnji finansijski jaz od 420 milijardi dolara sprečava zemlje u razvoju da postignu rodnu jednakost onako kako je to navedeno u Ciljevima održivog razvoja.

"Pravično i progresivno oporezivanje, održivost duga i pravednije globalno upravljanje finansijama moraju biti u srži agende finansiranja za razvoj. Ovi faktori oblikuju kapacitete zemlje da ulaže u ključnu javnu infrastukturu - škole, bolnice i drugo - što ne utiče samo na obrazovanje i zdravstvo, već i na široki spektar usluga koje su od vitalne važnosti za održivi razvoj, a što uključuje i klimatsku otpornost".

Autorice naglašavaju da je s velikom željom da pokreće promjene i suprotstavi se izazovima, Bosna i Hercegovina otišla na konferenciju u Sevilji s postignutim konkretnim napretkom i zajedničkom agendom.

Prethodno je UN, u partnerstvu s vlastima BiH i Ambasadom Španije, organizovao okrugli sto u Sarajevu okupivši lidere iz državnog i entitetskih ministarstava finansija, kao i više savjetnike iz Predsjedništva, međunarodnih finansijskih institucija i razvojnih partnera, kako bi se utvrdili konkretni putevi za otključavanje investicija u razvojnim prioritetima.

Ovaj je događaj pokazao rastući konsenzus u vezi s agendom za finansiranje usmjerenom ka budućnosti, te zasnovanom na Ciljevima održivog razvoja.

Okvir za finansiranje Ciljeva održivog razvoja odobrilo je 2023. godine Vijeće ministara BiH i predstavlja prekretnicu. On signalizira, na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, zajedničku posvećenost usklađivanju politika i finansijskih sistema s dugoročnim razvojnim ciljevima i međunarodnim standardima.

Plan rasta otvara pristup značajnim sredstvima

"Održivi razvoj nije samo globalni prioritet - to je takođe kamen temeljac na putu zemlje ka članstvu u EU. Usvajanje nove Reformske agende kako bi se osigurao pristup sredstvima iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan ima transformativni potencijal, čime se otvara pristup značajnim sredstvima i istovremeno postiže napredak u ključnim reformama".

Gledajući unaprijed, težište se mora prebaciti s planiranja na djelovanje, poručuju autorice teksta i ističu da je došlo vrijeme da se okviri pretoče u finansiranje, a politike u napredak u stvarnom svijetu.

"Da bi se ovo postiglo, potrebna je upornost, snažna koordinacija i međusobno povjerenje. Međunarodne finansijske institucije moraju s većom namjerom izvršiti usklađivanje s finansijskim strategijama koje vodi BiH. Donatori i bilateralni partneri moraju pronaći nove načine kako da smanje rizike za investicijska okruženja. Vlasti moraju nastaviti postizanje napretka u reformama javnih finansija, naročito u vezi s programski zasnovanim budžetiranjem i rodno odgovornim finansiranjem. Jednako je važno podsticanje ambijenta za jačanje privatnog sektora - kroz jasnije propise, snažniju finansijsku infrastrukturu i pravičnu konkurenciju - kako bi privatni kapital mogao ostvariti svoju punu ulogu u održivom razvoju".

Bosna i Hercegovina krenula je ovim putem. Sada je došlo vrijeme da se uzme zamah, prodube partnerstva i isporuče rezultati. Možda je Sevilja bila prekretnica - međutim, mjeseci pred nama će pokazati da li će obećanja postati stvarnost. Održivo finansiranje za Ciljeve održivog razvoja nije samo cilj - to je i katalizator kako bi se osnažili ljudi, proširile mogućnosti i osiguralo da niko ne bude izostavljen, zaključuje se u tekstu Ingrid Macdonald i Maríje Moline Álvarez de Toledo.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.