Dvanaest godina nakon katastrofalnih poplava, Doboj je još uvijek tek u planovima za zaštitu – Građani gledaju u nebo i, zbog neodgovornosti vlasti, strahuju od novog potopa

“Podnijeli smo krivičnu prijavu protiv odgovornih u Gradu Doboju, zbog toga što nije uređeno korito rijeke Bosne i zato što i dalje građanima prijeti opasnost od plavljenja, što se vrši opstrukcija u provođenju realizacije prvobitnog plana, čime se mogu, uz materijalnu štetu, ponovo ugroziti ljudski životi, kao i prije dvanaest godina, kada je smrtno stradalo jedanaest Dobojlija” – reakcija je predsjednika Centra za humanu politiku Momira Dejanovića.

U ovoj sedmici Grad Doboj će obilježiti dvanaest godina od katastrofalnih poplava, kada je 15.05.2014. godine ostao bez jedanaest svojih sugrađana, koji su smrtno stradali od vodene stihije, sa materijalnom štetom od 170 miliona KM i poplavljenih 3.072 objekta.

Mjere zaštite na regulaciji korita rijeke Bosne, iz master plana sačinjenog svega nekoliko mjeseci nakon poplave, još uvijek su tek u planu, jer nije čak izvšena ni eksproprijacija zemljišta za uređenje korita od mosta na ulazu u Doboj sa južne strane do gradskog mosta prema željezničkoj stanici. Doboj i dalje nije adekvatno zaštićen od poplava i maj 2014. se može ponoviti – to je činjenica koje su svjesni i Dobojlije i koju teško mogu opovrgnuti i vlasti ovog grada, kao i republičke, koje bi, zbog nepravovremenog djelovanja, bile saučesnici u novoj prirodnoj nesreći.

Umjesto da republičke i dobojske vlasti zajednički pristupe realizaciji projekta za potpunu zaštitu Doboja od poplava, vrijednog 25 miliona maraka, za svih ovih dvanaest godina urađena su parcijalna tek rješenja – kilometar dug parapetni betonski zid, nabavljene vreće i mašine za punjenje pijeska, izvršena regulacija potoka Liješanj i drugi manje značajni zahvati. Zbog čega građani na upozorenja Republičke uprave Civilne zaštite i Javne ustanove “Vode Srpske” da usljed povećanih padavina budu na oprezu i da bi moglo doći do izljevanja voda iz vodotoka redovno hitaju na željezni austrouguraski most na južnom ulazu u Doboj, sa strepnjom prateći visinu vodostaja rijeke Bosne i pribojavaju se novih poplava.

Ne želeći da prihvate ni dio odgovornosti za žrtve i štete od poplava 2014. godine, nadležni su neposredno nakon tih događaja i potopa Doboja, jer je na pojedinim mjestima u gradu visina plavnog vala bila veća od sedam metara, okrivili upravo taj austrougarski most. Koji je, po njima, zaprečio nanosima smeća i drveća protok vode, koja je potom ušla u gradsko središte. Uz njega su potom okrivljeni i komunisti, jer su iz arhiva izvađeni njihovi dokumenti, u kojima su u Studiji nakon katastrofalnih poplava 1965. godine naložene hitne mjere da se tadašanji, a i sadašnji magistralni put, izdigne 73 centimetara, što bi predstavljalo branu od mogućeg izlijevanja vode. Tim vlastima su sadašnje vlasti zamjerile što su odustale od izvođenja te Studije radi bezbjednosti saobraćaja i nedostatka sredstava, pa su posredno svalili krivicu na njih.

No, postoji dovoljno onih koji su svjesni odgovornosti aktuelne vlasti.

“U urbanističkom planu Grada Doboj postoji ucrtano korito sa zaštitni pojas u kojem se ne smije graditi, da bi se u slučaju velikih voda rijeka Bosna mogla izliti. Međutim, to se i dalje narušava gradnjom u koritu rijeke Bosne. Projekat regulacije nije usvojen, nije revidiran, mada je naručen i urađen, jer sam imala uvid u dio tog projekta, bila na njegovoj prezentaciji, ali je činjenica da nikada nije sproveden u djelo” – izjava je iskusne i cijenjene dobojske arhitektice Biljane Gajin.

Aktivisti koji se u RS u zalažu za uređena korita rijeka i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka, okupljeni u NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka”, smatraju da je nedopustivo da od katastrofalnih poplava u maju 2014. godine ni poslije dvanaest godina duž korita rijeke Bosne iz pravca Maglaja do izlaza prema Modriči nema adekvatnog nasipa, kojim bi se gradsko područje zaštitilo od mogućih izlijevanja vode i poplava.

Centar za humanu politiku upozorio je Vladu Republike Srpske da nedavne informacije o potrebi izrade novog idejnog rješenja zaštite od poplava na području Doboja, koju su zajednički pokrenuli Grad Doboj i resorno ministarstvo, predstavlja pokušaj da se ponovo finansira posao koji je već završen i plaćen prije više od deceniju. Iz CHP tvrde da se u tim informacijama prećutkuje postojanje ranije urađene dokumentacije, te upozoravaju da se na taj način pokušava otvoriti prostor za novi posao procijenjen na 2.340.000 KM sa PDV-om, iako za to, kako navode, nema stručnog ni pravnog opravdanja.

“Odustalo se od prvobitnog projekta zbog ličnih interesa, jer bi se njegovom realizacijom morali srušiti brojni nelegalno sagrađeni “privremeni” objekti, koji se nalaze između magistralnog puta i korita rijeke Bosne. Sada se traži revizija ili izmjena tog projekta. Podnijeli smo krivičnu prijavu protiv odgovornih u Gradu Doboju, zbog toga što nije uređeno korito rijeke Bosne i zato što i dalje građanima prijeti opasnost od plavljenja, što se vrši opstrukcija u provođenju realizacije prvobitnog plana, čime se mogu, uz materijalnu štetu, ponovo ugroziti ljudski životi, kao i prije dvanaest godina, kada je smrtno stradalo jedanaest Dobojlija” – reakcija je predsjednika Centra za humanu politiku Momira Dejanovića.

Inače, osim ovih sredstava, Grad Doboj računa i na dva miliona KM kreditnih sredstava, jer je samo dan pred obilježavanje dvanaestogodišnjice od katastrofalih poplava, 14.05.2025. godine na Dnevnom redu 13. sjednice Skupštine grada i tačka Razmatranje prijedloga Odluke o prihvatanju zaduženja Grada Doboj kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj po „Projektu modernizacije vodenih i sanitarnih usluga“.

Tender za izbor bankarske institucije preko koje će se realizovati taj kredit raspisao je 09.05.2026. godine Grad Doboj, a odlukom je predviđeno da će se sredstva zajma iskoristiti za realizaciju projekta sanacije i rekonstrukcije pumpne stanice, otpadnih i oborinskih voda na području Grada Doboj.

Podsjećamo, u majskim poplavama 2014. godine smrtno su stradale Dobojlije Milenko Blagojević (63), Slavka Đurić (90), Božica Petković (88), Milada Ranković (91), Ratomir Narić (73), Rado Čupeljić (90), Bahrija Skula (76), Dragica Savković (75), Marko Čakarević (74), kao i majka Marija Jeleč (82) i sin Željko Jeleč (53). U Šamcu su od posledica poplava stradali Stojan Bandarević (76) i Mile Pajić (67), Modriči Bogdan Lazendić (82) i Milosava Mičić (80), Bijeljini Ljubisav Jekić (63) i Vlasenici Hanifa Čelebić (70). U FBiH, u poplavama je, u Sanskom Mostu, stradao jedan muškarac, i još jedna žena u Maglaju, ali nije do kraja utvrđeno da su te dvije žrtve direktne posljedice elementarnih nepogoda, mada se vode kao žrtve poplava.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.